Mak ili Mali koncil izišao je kao mjesečni prilog Glasa Koncila prije četrdeset godina

Mak ili Mali koncil izišao je kao mjesečni prilog Glasa Koncila prije četrdeset godina. Tim povodom iz tiska je upravo izašla knjiga „Vatrene ptice“ koja predstavlja izbor od 100 odabranih priča od čak osam stotina koje je taj popularni katolički dječji list do sada objavio. O knjizi govori Boris Rotar.
Na početku knjige tiskana je mala biografija uređivanja lista pa se tako ističe kako je bilo dogovoreno da ga 1966. uređuju svećenici Đakovačke biskupije pa mu je prvi urednik bio svećenik Marko Majstorović, a odgovornim tadašnji zagrebački pomoćni biskup, a kasnije nadbiskup i kardinal Franjo Kuharić. Tadašnji urednici Glasa Koncila Vladimir Pavlinić i Živko Kustić bili su mu glavni suradnici koji su ga uređivali dok ga 1968. nije preuzeo fra Gabrijel Đurak koji ga je vodio do 1974., kada ga je preuzeo don Luka Depolo koji je Mak uređivao sve do svoje smrti 1998. godine. Otada ga do danas vodi Vojmil Žic, a niz godina odgovorni mu je urednik tadašnji ravnatelj Glasa Koncila Josip Ladika, dok to danas obavlja sadašnji ravnatelj Nedjeljko Pintarić. Tijekom godina uz stripove, zagonetke, rebuse, križaljke, romane u nastavcima, pisma misionara, obrada Biblije zajedno s vjeroučiteljima u nizu kvizova znanja, Mak je svoje stranice posvećivao i pripovijetkama koje su ponekad bile vezane uz pojedine dijelove crkvene godine, razne biblijske priče, legende o svecima te pričama o biljkama i životinjama. Tu su i priče iz života djece i odraslih, nekima su autori djeca, ali više je narodnih pripovijetki i onih čiji su autori poznati književnici koji često na svoj način prepričavaju već znanu bajku ili basnu. Zanimljivo je i to da su neke pripovijesti potpisane samo inicijalima ili pseudonimima kojima se svima ni do danas nije ušlo u trag. Pokazatelj je to teških vremena od 1945. do 1990., kada je anonimnost značila sačuvati se sudske osude ili zatvora. U tim olovnim godinama, podsjeća nas ova kratka povijest Makovih priča, pripremala je za objavljivanje časna sestra Nives Kuhar. I tako uz posvetu ove knjige pokojnim neumornim navjestiteljima Radosne vijesti fra Gabrijelu Đuraku i don Luki Depolu, urednici u ovoj knjizi, trudeći se da iz svakog godišta izdvoje barem jednu priču, nižu stotinu lijepih priča. Među autorima su i pisci poput Lava Tolstoja, Selme Lagerloef, Jagode Truhelke, Charlesa Dickensa, Andersena, Maksima Gorkog, Dostojevskog, Daudeta, Ljeskova, Angela Roncallija, ali su tu i znani domaći autori kao Marija Barbarić-Fanuko, Stjepan Lice, Sonja i Stjepan Tomić, Stjepan Džalto te podosta priča samo s inicijalima. Niz je dakako narodnih priča iz Kine, Indije, Francuske, Meksika, a po indijanskoj priči Vatrene ptice ova tristotinjak stranica obimna knjiga dobila je i ime. Pišući o značenju bajki, znameniti teoretičar književnosti Bruno Bettelheim napisao je kako - koliko se god protivili racionalnosti odraslih, pripovijetke, bajke i basne otvaraju djeci čudesne vidike koji djetetu omogućuju da nadiđe trenutke potpunog beznađa. Kako bi taj psihoterapeutski postupak bio djelotvoran, ističe on u svojoj knjizi Značenje bajki, djetetu je potrebno priču pročitati više puta. Kako bi svojim učinilo optimistično gledanje priče, ako je dijete povrh toga što je čuje više puta, i glumi, tada je čini istinitijom i stvarnijom. Upravo na tim zasadama sačinjena je ova knjiga. Ona je zamišljena kao odličan predložak ne samo vjeroučiteljima i roditeljima već i odraslima (ta zar ih oni najčešće i ne pišu) kako se iz toplih nadahnutih priča o mudrosti, poštenju, dobroti, prijateljstvu, ljubavi, povjerenju i istini može neprestano nadahnjivati kao što su to činili naraštaji prije nas.