Logika profita, ako je prevladavajuća, povećava nerazmjer između siromašnih i bogatih
Logika profita, ako je prevladavajuća, povećava nerazmjer između siromašnih i bogatih,
logika solidarnosti naprotiv vodi primjerenome razvoju, za opće dobro svih – istaknuo
je Benedikt XVI. u propovijedi u Velletriju, gdje je bio u pastoralnome pohodu. Komentirajući
nedjeljno evanđelje o nepoštenome upravitelju, Sveti je Otac upozorio kako nas prispodoba
stavlja pred odabir „između poštenja i nepoštenja, vjernosti i nevjernosti, sebičnosti
i velikodušnosti, dobra i zla“. Ona potiče na razmišljanje o opasnostima prevelikoga
prianjanja uz novac, odnosno materijalna dobra i sve ono što priječi živjeti puninu
poziva da ljubimo Boga i braću. Značenje Isusovih riječi je ovo: „Ne možete služiti
Bogu i novcu“, odnosno bogatstvo ne može biti idol kojemu valja podložiti sve kako
bi se ostvario gospodarski uspjeh. Isus nas dakle poziva „odabrati između logike profita
kao mjerila djelovanja i logike dijeljenja i solidarnosti. Posljedice toga su veoma
različite. Logika profita, ako je prevladavajuća povećava jaz između siromašnih
i bogatih, kao i pogubno iskorištavanje planeta. Naprotiv, kada prevladava logika
dijeljenja s drugima i solidarnosti, moguće je ispraviti smjer i usmjeriti ga prema
pravednome razvoju, za opće dobro svih. U biti riječ je o odabiru između sebičnosti
i ljubavi, pravde i nepoštenja, na koncu konca, između Boga i novca – kazao je
Benedikt XVI. Papa je dakle pozvao vjernike da razmišljaju o svojoj odluci da budu
kršćani. Danas, kao i u prošlosti, kršćanski život zahtijeva hrabrost ići protiv
struje, ljubiti poput Krista, koji se žrtvovao na križu. Mogli bismo reći, parafrazirajući
svetoga Augustina, da zemaljskim dobrima moramo zaraditi istinita i vječna dobra:
ako doista ima ljudi spremnih na svaku vrstu nepoštenja samo da si osiguraju prolazno
materijalno blagostanje, koliko se više mi kršćani moramo trsiti da služeći se ovozemaljskim
dobrima priskrbimo vječnu sreću – istaknuo je Benedikt XVI. Kršćanin je dakle
pozvan da se plodonosno služi nadarenostima i osobnim sposobnostima, te da bogatstvo
koje posjeduje dijeli s braćom, pokazujući se dobrim upraviteljem onoga što mu Bog
povjerava. Stoga valja odbaciti način života – o kojemu govori prorok Amos – onih
koji se na sve moguće načine prepuštaju sebičnom traženju profita, koje se pretvara
u žeđ za zaradom, prijezir siromašnih i u iskorištavanje svoga položaja u vlastitu
korist. Kršćanin naprotiv mora otvoriti svoje srce osjećajima istinske velikodušnosti,
iskrenoj ljubavi prema svima, koja se ponajprije očituje u molitvi: Velika gesta ljubavi
je moliti se za druge... Stoga neka nikada ne pomanjka naša molitva, duhovni prinos
podizanju crkvene zajednice vjerne Kristu, izgradnji pravednijega i solidarnijeg društva.
Sveti je Otac potom pozvao vjernike da se usredotoče na bitnu istinu Božje ljubavi
koja je kadra ljudskome životu dati smisao i apsolutno nove vrednote. Ljubav je bit
kršćanstva, ona kršćanina i kršćansku zajednicu čini kvascem u svakoj sredini, posebice
pozornima na potrebe siromašnih i potrebitih. Naše zajedničko poslanje je biti kvasac
nade i mira jer vjerujemo u ljubav. Ljubav održava Crkvu na životu, a budući da je
vječna ona čini da Crkva uvijek živi – kazao je Benedikt XVI. Opraštajući se od vjernika
Velletrija, Sveti je Otac istaknuo kako je radostan zato što se vratio u biskupiju
čiji je naslovni biskup bio od 1993. godine do izbora za papu. Ovoga sam jutra
posjetio biskupiju Velletri, gdje sam kroz niz godina bio naslovni kardinal. Bio
je to obiteljski susret, koji mi je pružio mogućnost da ponovno proživim trenutke
iz prošlosti bogate duhovnim i pastoralnim iskustvima. U tijeku svečanoga euharistijskog
slavlja, komentirajući liturgijske tekstove, zadržao sam se na razmišljanju o ispravnome
služenju zemaljskim dobrima, temom koju je evanđelist Luka ovih nedjelja na razne
načine stavljao pred našu pozornost – rekao je jučer u svom nagovoru kod anđeoskog
pozdravljenja papa Benedikt XVI. Pripovijedajući prispodobu o nepoštenom ali prilično
vještom upravitelju, Krist svoje učenike podučava koji je najbolji način korištenja
novca i materijalnih dobara, to jest da ih podijele sa siromašnima stječući tako njihovo
prijateljstvo s obzirom na Kraljevstvo nebesko. "Napravite sebi prijatelje od nepoštena
bogatstva – kaže Isus - pa kad ga nestane da vas prime u vječne šatore" (Lk 16,9).
Novac nije "nepošten" u sebi, ali on čovjeka više od bilo koje druge stvari može zatvoriti
u slijepi egoizam. Riječ je, dakle, o provođenju određene vrste "obraćenja" ekonomskih
dobara: umjesto da ih se koristi samo za vlastiti interes, potrebno je misliti i na
potrebe siromaha, nasljedujući samoga Krista koji kako piše sveti Pavao – "premda
bogat, radi vas posta siromašan, da se vi njegovim siromaštvom obogatite" (2 Kor 8,9).
Ovo izgleda paradoksalno: Krist nas nije obogatio svojim bogatstvom, već svojim siromaštvom,
to jest svojom ljubavlju koja ga je potaknula da nam se potpuno preda istaknuo je
Sveti Otac. Tu bi se moglo otvoriti široko i složeno područje za razmišljanje o
temi bogatstva i siromaštva, pa i na svjetskoj razini na kojoj se sučeljavaju dvije
ekonomske logike: logika profita i logika jednake raspodjele dobara, koje nisu u proturječju
jedna s drugom ukoliko je njihov odnos dobro uređen. Katolički socijalni nauk uvijek
je tvrdio da je jednaka raspodjela dobara prioritetna. Profit je, naravno, legitiman
i, u pravoj mjeri, potreban za ekonomski razvoj. Ivan Pavao II. tako je u enciklici
"Stota godina" napisao: "Moderna poduzetnička ekonomija sadrži pozitivne vidove, korijen
kojih jest sloboda osobe, koja se izražava na ekonomskom polju kao i na toliko drugih
područja" (br. 32). Ipak, on je dodao da kapitalizam ne treba shvaćati kao jedini
valjani način ekonomskoga organiziranja (usp. isto tamo, br. 35). Teška pojava gladi
i ekološki problem sa sve većom očitošću javno obznanjuju da logika profita – ukoliko
je prevladavajuća – povećava nerazmjer između bogatih i siromašnih te pogubno iskorištavanje
planeta. No, kada prevlada logika raspodjele i solidarnosti, onda je moguće ispraviti
put i usmjeriti ga prema jednakom i održivom razvoju kazao je Papa. Presveta Marija,
koja u svome Veliča proglašava: Gospodin "gladne napuni dobrima,/ a bogate otpusti
prazne" (Lk 1,53), neka pomogne kršćanima da s evanđeoskom mudrošću, to jest velikodušnom
solidarnošću, koriste zemaljska dobra i neka vladarima i ekonomistima dadne nadahnuća
za dugoročne strategije koje promiču istinski napredak svih naroda zaključio je svoj
nagovor papa Benedikt XVI. Za vrijeme anđeoskog pozdravljenja jučer u Castel Gandolfu
bila je nazočna i skupina hrvatskih hodočasnika iz Rijeke koju je Papa srdačno pozdravio
ovim riječima: „Od srca pozdravljam
drage Hrvate, a posebno katedralni zbor iz Rijeke! Budite mudri u upravljanju povjerenim
vam dobrima, vjerno služeći Bogu i spremno pritječući u pomoć svima koji su u potrebi.
Hvaljen Isus i Marija!“