2007-09-24 18:32:51

Logika profita, ako je prevladavajuća, povećava nerazmjer između siromašnih i bogatih


Logika profita, ako je prevladavajuća, povećava nerazmjer između siromašnih i bogatih, logika solidarnosti naprotiv vodi primjerenome razvoju, za opće dobro svih – istaknuo je Benedikt XVI. u propovijedi u Velletriju, gdje je bio u pastoralnome pohodu. Komentirajući nedjeljno evanđelje o nepoštenome upravitelju, Sveti je Otac upozorio kako nas prispodoba stavlja pred odabir „između poštenja i nepoštenja, vjernosti i nevjernosti, sebičnosti i velikodušnosti, dobra i zla“. Ona potiče na razmišljanje o opasnostima prevelikoga prianjanja uz novac, odnosno materijalna dobra i sve ono što priječi živjeti puninu poziva da ljubimo Boga i braću. Značenje Isusovih riječi je ovo: „Ne možete služiti Bogu i novcu“, odnosno bogatstvo ne može biti idol kojemu valja podložiti sve kako bi se ostvario gospodarski uspjeh. Isus nas dakle poziva „odabrati između logike profita kao mjerila djelovanja i logike dijeljenja i solidarnosti. Posljedice toga su veoma različite. Logika profita, ako je prevladavajuća povećava jaz između siromašnih i bogatih, kao i pogubno iskorištavanje planeta. Naprotiv, kada prevladava logika dijeljenja s drugima i solidarnosti, moguće je ispraviti smjer i usmjeriti ga prema pravednome razvoju, za opće dobro svih. U biti riječ je o odabiru između sebičnosti i ljubavi, pravde i nepoštenja, na koncu konca, između Boga i novca – kazao je Benedikt XVI.
Papa je dakle pozvao vjernike da razmišljaju o svojoj odluci da budu kršćani. Danas, kao i u prošlosti, kršćanski život zahtijeva hrabrost ići protiv struje, ljubiti poput Krista, koji se žrtvovao na križu. Mogli bismo reći, parafrazirajući svetoga Augustina, da zemaljskim dobrima moramo zaraditi istinita i vječna dobra: ako doista ima ljudi spremnih na svaku vrstu nepoštenja samo da si osiguraju prolazno materijalno blagostanje, koliko se više mi kršćani moramo trsiti da služeći se ovozemaljskim dobrima priskrbimo vječnu sreću – istaknuo je Benedikt XVI. Kršćanin je dakle pozvan da se plodonosno služi nadarenostima i osobnim sposobnostima, te da bogatstvo koje posjeduje dijeli s braćom, pokazujući se dobrim upraviteljem onoga što mu Bog povjerava. Stoga valja odbaciti način života – o kojemu govori prorok Amos – onih koji se na sve moguće načine prepuštaju sebičnom traženju profita, koje se pretvara u žeđ za zaradom, prijezir siromašnih i u iskorištavanje svoga položaja u vlastitu korist. Kršćanin naprotiv mora otvoriti svoje srce osjećajima istinske velikodušnosti, iskrenoj ljubavi prema svima, koja se ponajprije očituje u molitvi: Velika gesta ljubavi je moliti se za druge... Stoga neka nikada ne pomanjka naša molitva, duhovni prinos podizanju crkvene zajednice vjerne Kristu, izgradnji pravednijega i solidarnijeg društva. Sveti je Otac potom pozvao vjernike da se usredotoče na bitnu istinu Božje ljubavi koja je kadra ljudskome životu dati smisao i apsolutno nove vrednote. Ljubav je bit kršćanstva, ona kršćanina i kršćansku zajednicu čini kvascem u svakoj sredini, posebice pozornima na potrebe siromašnih i potrebitih. Naše zajedničko poslanje je biti kvasac nade i mira jer vjerujemo u ljubav. Ljubav održava Crkvu na životu, a budući da je vječna ona čini da Crkva uvijek živi – kazao je Benedikt XVI. Opraštajući se od vjernika Velletrija, Sveti je Otac istaknuo kako je radostan zato što se vratio u biskupiju čiji je naslovni biskup bio od 1993. godine do izbora za papu.
Ovoga sam jutra posjetio biskupiju Velletri, gdje sam kroz niz godina bio naslovni kardinal. Bio je to obiteljski susret, koji mi je pružio mogućnost da ponovno proživim trenutke iz prošlosti bogate duhovnim i pastoralnim iskustvima. U tijeku svečanoga euharistijskog slavlja, komentirajući liturgijske tekstove, zadržao sam se na razmišljanju o ispravnome služenju zemaljskim dobrima, temom koju je evanđelist Luka ovih nedjelja na razne načine stavljao pred našu pozornost – rekao je jučer u svom nagovoru kod anđeoskog pozdravljenja papa Benedikt XVI.
Pripovijedajući prispodobu o nepoštenom ali prilično vještom upravitelju, Krist svoje učenike podučava koji je najbolji način korištenja novca i materijalnih dobara, to jest da ih podijele sa siromašnima stječući tako njihovo prijateljstvo s obzirom na Kraljevstvo nebesko. "Napravite sebi prijatelje od nepoštena bogatstva – kaže Isus - pa kad ga nestane da vas prime u vječne šatore" (Lk 16,9). Novac nije "nepošten" u sebi, ali on čovjeka više od bilo koje druge stvari može zatvoriti u slijepi egoizam. Riječ je, dakle, o provođenju određene vrste "obraćenja" ekonomskih dobara: umjesto da ih se koristi samo za vlastiti interes, potrebno je misliti i na potrebe siromaha, nasljedujući samoga Krista koji kako piše sveti Pavao – "premda bogat, radi vas posta siromašan, da se vi njegovim siromaštvom obogatite" (2 Kor 8,9). Ovo izgleda paradoksalno: Krist nas nije obogatio svojim bogatstvom, već svojim siromaštvom, to jest svojom ljubavlju koja ga je potaknula da nam se potpuno preda istaknuo je Sveti Otac.
Tu bi se moglo otvoriti široko i složeno područje za razmišljanje o temi bogatstva i siromaštva, pa i na svjetskoj razini na kojoj se sučeljavaju dvije ekonomske logike: logika profita i logika jednake raspodjele dobara, koje nisu u proturječju jedna s drugom ukoliko je njihov odnos dobro uređen. Katolički socijalni nauk uvijek je tvrdio da je jednaka raspodjela dobara prioritetna. Profit je, naravno, legitiman i, u pravoj mjeri, potreban za ekonomski razvoj. Ivan Pavao II. tako je u enciklici "Stota godina" napisao: "Moderna poduzetnička ekonomija sadrži pozitivne vidove, korijen kojih jest sloboda osobe, koja se izražava na ekonomskom polju kao i na toliko drugih područja" (br. 32). Ipak, on je dodao da kapitalizam ne treba shvaćati kao jedini valjani način ekonomskoga organiziranja (usp. isto tamo, br. 35). Teška pojava gladi i ekološki problem sa sve većom očitošću javno obznanjuju da logika profita – ukoliko je prevladavajuća – povećava nerazmjer između bogatih i siromašnih te pogubno iskorištavanje planeta. No, kada prevlada logika raspodjele i solidarnosti, onda je moguće ispraviti put i usmjeriti ga prema jednakom i održivom razvoju kazao je Papa.
Presveta Marija, koja u svome Veliča proglašava: Gospodin "gladne napuni dobrima,/ a bogate otpusti prazne" (Lk 1,53), neka pomogne kršćanima da s evanđeoskom mudrošću, to jest velikodušnom solidarnošću, koriste zemaljska dobra i neka vladarima i ekonomistima dadne nadahnuća za dugoročne strategije koje promiču istinski napredak svih naroda zaključio je svoj nagovor papa Benedikt XVI. Za vrijeme anđeoskog pozdravljenja jučer u Castel Gandolfu bila je nazočna i skupina hrvatskih hodočasnika iz Rijeke koju je Papa srdačno pozdravio ovim riječima: RealAudioMP3
„Od srca pozdravljam drage Hrvate, a posebno katedralni zbor iz Rijeke! Budite mudri u upravljanju povjerenim vam dobrima, vjerno služeći Bogu i spremno pritječući u pomoć svima koji su u potrebi. Hvaljen Isus i Marija!“







All the contents on this site are copyrighted ©.