Razum, vjera i religija, bili su u središtu govora koji je papa Benedikt XVI. upravio
novome irskom veleposlaniku
Razum, vjera i religija, bili su u središtu govora koji je papa Benedikt XVI. upravio
novome irskom veleposlaniku pri Svetoj Stolici, Nouelu Faheyu, primivši 15. rujna
njegove vjerodajnice. Sveti je Otac pritom zatražio donošenje političkih odluka nadahnutih
etičkim vrednotama i načelima, a ne pragmatičkim računicama o prednostima i nedostatcima.
Crkva i vlasti u zemlji; vjera i religija i demokratsko i pluralističko društvo.
Sveti se Otac odmah osvrnuo na glavno pitanje: Ima li Crkva pravo dati vlastima svoj
doprinos? Trebaju li vjera i religija ostati na području privatnosti? Odgovor je kompleksan,
ali istovremeno i jednostavan: razum nije na razini slojevitosti i dostojanstva ljudskoga
bića. Papa je pritom podsjetio na povijest koju čine okrutni totalitarni režimi, na
suvremeni skepticizam u odnosu na političku retoriku, sve veće teškoće i nedostatak
uporišta u odnosu na znanstvena otkrića – dostatno je pomisliti na područje bioinženjeringa.
Sve to pokazuje ograničenja same racionalnosti i ističe važnost ponovnoga otkrivanja
moralnih i etičkih načela, kao i koliko je potrebno prepoznati ta ograničenja i shvatiti
bitan odnos upotpunjavanja s vjerom i religijom – napomenuo je Papa. Sveti je
Otac potom govorio o političkim odlukama koje su – prema njegovim riječima – sve više
određene javnim mnijenjem i vrednotama potamnjenim postupcima i ciljevima. Govorio
je i o odlukama koje se ne temelje na vrjednovanju onoga što je dobro i onoga što
je loše, već daju prednost pragmatičkoj računici prednosti i nedostatka. Sveti je
Otac podsjetio kako je tijekom više od 600 godina kršćanstvo bilo dio kulture, i moralnoga
i duhovnoga identiteta irskoga naroda, te istaknuo kako kršćanska vjera nije izgubila
ništa od značenja koje ima u društvu. Ona dodiruje najdublji dio čovjeka i daje smisao
njegovu životu u svijetu – istaknuo je Papa. Što se pak tiče povijesti Irske, Sveti
je Otac izrazio zadovoljstvo zbog dugoga mirovnog procesa te nadu da će on donijeti
dugotrajan rezultat, želeći da on bude primjer za vođe u drugim krajevima svijeta
izmučenima sukobima. Posebice je pohvalio pojedince i zajednice koji su otvorili svoje
srce za uzvišenu ljudsku sposobnost praštanja.