Zahvalan i dirnut, papa Benedikt XVI. je sinoć otputovao iz Austrije

Zahvalan i dirnut, papa Benedikt XVI. je sinoć otputovao iz Austrije, na svršetku dana koji je bio pun zbivanja. Nakon dolaska u rimsku zračnu luku Ciampino, oko 21 sat i 40 minuta, Sveti je Otac pošao u rezidenciju u Castel Gandolfu. U završnome govoru u bečkoj zračnoj luci, Papa je izrazio nadu da će Austrija, svojim povijesnim i duhovnim naslijeđem doprinijeti izgradnji Europe razumijevanja među narodima.
Posljednji dan Papina hodočašća u Austriji započeo je Svetom Misom u katedrali svetoga Stjepana, tijekom koje je, u propovijedi, Sveti Otac istaknuo vrednotu nedjelje, koja je za kršćane povlašteni dan za susret s uskrslim Kristom, ali i za odmor od tjednih napora. U kratkome razmišljanju prije marijanske molitve, Sveti je Otac, između ostaloga, Austrijance ponovno pozvao da nedjelju s njezinim velikim darom donesu u svijet, te završio nagovor molitvom kojom je Austriju povjerio Gospi. Srdačno raspoloženje u kojemu je završila podnevna molitva, nastavljeno je u cistercitskoj opatiji Svetoga Križa, 30-ak kilometara udaljenoj od Beča, koja je sjedište Teološke akademije koja od veljače ove godine nosi ime Benedikta XVI. Oko 15.000 ljudi dočekalo je tu Svetoga Oca koji je, nakon pozdrava mnoštvu, ušao u pod visoke i gole zidine iz 1135. godine.
Srž monaštva je klanjanje – život poput anđela (…) Doista nije presmiono ako se u liturgiji koja je potpuno usredotočena na Boga, u obredima i pjevanju, dobije predodžba vječnosti – kazao je Sveti Otac te istaknuo kako samostan kao duhovna oaza, upućuje današnji svijet na najvažniju stvar, štoviše na samo jednu odlučujuću stvar: postoji krajnji razlog zbog kojega vrijedi živjeti – Bog i njegova nedokučiva ljubav. Stoga je Papa potaknuo vjernike da svoje opatije i samostane smatraju onim što oni jesu i što uvijek žele biti: ne samo mjesta kulture i tradicije, ili čak samo jednostavne gospodarske ustanove. Struktura, organizacija i gospodarstvo potrebni su i u Crkvi, ali one nisu bitne stvari. Samostan je ponajviše mjesto duhovne snage – istaknuo je Sveti Otac.
Jedan sat poslije, vrativši se u Beč, Sveti je Otac dočekan velikim pljeskom u glasovitoj bečkoj Koncertnoj dvorani. Tu je najprije dvoje mladih, a potom i nadbiskup Salzburga msgr. Alois Kothgasser, papi Benediktu XVI. predstavio rad austrijskih muškaraca, ženâ i mladih koji su odlučili založiti se u djelima solidarnosti, te su tako dio nacionalnoga, katoličkog i građanskog, dragovoljstva. Papa je srdačno ohrabrio dragovoljce da nastave tim putom služenja siromašnima koji, u kršćanskome vidiku, doprinosi izgradnji civilizacije ljubavi. Ljubav prema bližnjemu ne može se prenijeti na drugoga; država i politika, iako uz primjerenu skrb o pomoći u slučajevima potrebe i u socijalnim službama, ne mogu ju zamijeniti (…) Upravo zbog toga vi, dragovoljci, niste 'zakrpa' u socijalnoj mreži, već osobe koje doprinose ljudskome i kršćanskome licu našega društva – naglasio je Sveti Otac.
Davši za primjer dragovoljcima samoga Krista, Papa je napomenuo kako nas on ne uči mistici zatvorenih očiju, već mistici otvorenoga pogleda koji gleda izravno na potrebe najsiromašnijih i najpotrebitijih kao na znak ljubavi prema Bogu. Bez zalaganja dragovoljaca, opće dobro i društvo nisu mogli, ne mogu, i neće moći potrajati – napomenuo je Sveti Otac. Spontana raspoloživost živi i pokazuje se iznad računice i očekivanoga uzvrata; ona krši pravila ekonomije tržišta. Čovjek je, naime, puno više od jednostavnoga gospodarskog čimbenika koji valja vrjednovati prema ekonomskim kriterijima. Napredak i dostojanstvo društva uvijek ponovno ovise upravo o ljudima koji čine više od samo svoje točno određene dužnosti.
Na susretu s dragovoljcima u bečkoj koncertnoj dvorani, s govorima su se izmjenjivale glazbene izvedbe Bečkih filharmoničara, koja je u mislima otpratila papu Benedikta XVI. na njegovu oproštaju od Austrije. Papa se od Austrije pozdravio sa željom, koju je izrazio u bečkoj zračnoj luci, da ta zemlja, tako bogata duhom i kulturom, izgrađena na dvotisućljetnim vrednotama Evanđelja i danas obdarena raširenim blagostanjem, dopusti da se njezina nacionalna i međunarodna politika nadahne traženjem uzajamnoga razumijevanja i kreativnoga oblikovanja uvijek novih putova kako bi poduprla pouzdanje među ljudima i narodima. Beč, u duhu svojega povijesnoga iskustva i svojega položaja u živome središtu Europe, može tome dati svoj prinos, omogućujući širenje tradicionalnih vrednota kontinenta, prožetih kršćanskom vjerom, u europske ustanove i na područje promicanja međunarodnih, međukulturnih i međureligijskih odnosa – istaknuo je Sveti Otac.