2007-09-08 18:46:27

Prvi dan pastirskoga pohoda Austriji, Papa je završio govorom predstavnicima međunarodne diplomacije, akreditiranima u Austriji


Prvi dan pastirskoga pohoda Austriji, Papa je završio govorom predstavnicima međunarodne diplomacije, akreditiranima u Austriji. Austrijski je tisak veliku pozornost jutros posvetio Papinu govoru, posebice osvrtima na ulogu Europe, osudu eutanazije i pobačaja. Neka se Europa ne odriče same sebe, ne zaboravi Evanđelje koje ju je oblikovalo, ideje slobode, pravde i solidarnoga suživota, proizišle iz judaizma i kršćanstva, neka stoga ne izda izravnu posljedicu toga, odnosno ideju da svaki čovjek ima prava koja ne mogu biti kršena. Europa koja stari, neka prestane ubijati život spreman roditi se i odbaci napast da uništi onaj koji se bolno gasi, jer ako je pravo na život prvo i neotuđivo, onda su pobačaj i eutanazija protiv života. Ovi su bitni pojmovi bili srž Papina govora u rezidenciji austrijskoga Predsjednika upućenoga predstavnicima međunarodne diplomacije.
Nakon kratkoga protokolarnoga zadržavanja s austrijskim predsjednikom Fisherom i njegovom obitelji, Benedikt XVI. je u velikoj dvorani za primanja u Hofburgu, uzvraćajući na Predsjednikov pozdrav ponovo izrazio zadovoljstvo što se nalazi u Austriji, zemlji bogatoj – prirodom, kulturom i umjetnošću – koja ne vjeruje da je „sretan otok“, a ipak puno od toga što posjeduje duguje kršćanskoj vjeri – kazao je Papa te upravljajući svoje misli Europi ustvrdio: Europa ne može niti smije zanijekati svoje kršćanske korijene. Oni su dinamična sastavnica naše civilizacije za put u trećem tisućljeću. Kršćanstvo je u biti oblikovalo ovaj kontinent (...) Vjera se očituje poglavito u brojnim osobama koje je ona, kroz povijest sve do naših dana, uvela u život nade, ljubavi i milosrđa – kazao je Sveti Otac.
Papin je govor bio pun poticaja, počevši od obrane ljudskoga života: Temeljno ljudsko pravo, temelj svih drugih pravâ, jest pravo na život. To vrijedi za život od začetka sve do prirodne smrti. Stoga pobačaj ne može biti ljudsko pravo, on je njegova suprotnost – istaknuvši to Papa je pojasnio kako „ne branimo specifično crkveni probitak, nego smo zagovornici dubokoga ljudskoga zahtjeva i osjećamo se glasnogovornici onih koji se trebaju roditi a nemaju glasa. Ne zatvaram oči pred problemima i sukobima brojnih žena, a svjestan sam da vjerodostojnost našega govora također ovisi i o tome što Crkva čini kako bi izišla u susret ženama u teškoćama – istaknuo je Papa. Osvrnuvši se na pitanje eutanazije, Benedikt XVI. je istaknuo potrebu hitne strukturalne reforme u zdravstvu da se uporabom palijativne njege suprotstavi zabrinjavajućoj pojavi „potpore smrti“.
Obraćajući se vladama pozvao ih je da globalizaciju usmjere u etičkome smislu, na osnovi socijalne pravde i velikodušnosti, osloncima onoga što se smatra „europskim modelom“. Zaista, Europa je živjela čak je pretrpjela užasne pogrešne putove. U njih se svrstavaju ideološka ograničavanja filozofije, znanosti pa čak i vjere, zloporaba religije i razuma u imperijalističke svrhe, ponižavanje čovjeka pomoću teorijskoga i praktičnoga materijalizma, i kao posljednje preobrazbom snošljivosti u ravnodušnost koja nema uporišta u trajnim vrednotama. Ali, sastavnica je obilježjâ Europe i samokritička sposobnost po čemu se u širokoj panorami svjetskih kultura ona razlikuje i kvalificira – kazao je Benedikt XVI.
Benedikt XVI. je Europi poželio sposobnost da prizna vlastite greške, a još više da prepozna vlastite povijesne vrednote solidarnosti. Te joj vrednote dolaze od neizbrisive povijesne baštine. Egalitaristički univerzalizam, iz kojega su potekle ideje slobode i solidarnoga suživota – ustvrdio je Papa citirajući njemačkoga filozofa Habermasa – neposredna je baština židovske pravde i kršćanske etike ljubavi. U biti nepromijenjena, ta je baština na kritički način uvijek iznova usvajana i nanovo tumačena. Tome do danas nema alternative – zaključio je Benedikt XVI.







All the contents on this site are copyrighted ©.