Europska unija u procesu ujedinjenja računa na prinos Crkvi i vjerskih zajednica –
kazao je u Sibiuu José Manuel Barroso
Milanski nadbiskup Dionigi Tettamanzi je biblijskim promišljanjem započeo drugi dan
Europske ekumenske skupštine u Sibiuu, na kojoj sudjeluje više od 2000 izaslanika
iz svih europskih Crkvi i kršćanskih zajednica. U središtu rasprava drugoga dana bila
je tema 'Kristova svjetlost i Europa'; raspravljalo se, naime, o potrebi snažnijega
zajedničkoga svjedočenja vjere u Europi, kako postati nezaobilazni čimbenik u pregovorima
s europskim političkim vođama, te o procesu ujedinjenja europskoga kontinenta, međuvjerskom
dijalogu i selidbi stanovništva. Europska unija u procesu ujedinjenja računa na
prinos Crkvi i vjerskih zajednica – kazao je u Sibiuu José Manuel Barroso, predsjednik
Europskoga povjerenstva. Podsjetivši na povijesnu važnost ekumenskoga puta započetoga
u Baselu 1989. godine, istaknuo je kako nedavno izmijenjeni Europski ugovor izričito
priznaje posebni prinos Crkvi i vjerskih zajednica. Ta je uloga još znakovitija ako
se promatra u ekumenskome duhu – istaknuo je Barroso i podsjetio na odlučujuću ulogu
Ivana Pavla II. u približavanju između europskoga Istoka i Zapada. Zahvaljujući njegovome
ekumenskome djelu, stari kontinent može disati 'punim plućima'. Samo ako se bude temeljila
na točno određenim vrednotama, Unija će biti puno više od tržišta i interesnoga društva.
Siguran sam da Europa može računati na vas kako bi prevladava podjele i postignula
ono što se ekumenskim rječnikom naziva „pomirena različitost“. Prema mišljenju
protestantskoga biskupa Hubera, nedavno objavljeni dokument Zbora za nauk vjere, prema
kojemu je samo jedna Kristova Crkva, opterećuje ekumenski dijalog i zahtijeva novi
zajednički pristup u pokretanju ekumenskoga hoda. Ipak vođeni Duhom Svetim zajedno
nastavljamo svoj put– istaknuo je biskup Huber. Osvrnuvši se na polemike protestanata,
kardinal Kasper je u razgovoru za naš radio istaknuo kako kritizirani dokument ne
sadržava ništa novoga, on ponavlja tvrdnje II. vatikanskoga sabora. U dokumentu se
ističe kako zajednice nisu u pravome smislu riječi Crkve, nego u analognome smislu.
One zaista imaju ekleziološko poimanje različito od našega. Mislim da se u tome smislu
može smanjiti napetost rasprave – primijetio je kardinal. Na novinarovu primjedbu
kako je rekao da nije vrijeme ekumenskoga povlađivanja, nego da valja gledati i na
rane, kazao je kako se moraju poznavati rane, ali ne valja uvijek stavljati prst u
ranu, jer to ne pomaže. Taj dokument je izazov,¸odnosno poziv na raspravu o postojećim
problemima, jer ekleziološke razlike proizlaze iz toga što nemamo zajedničku euharistiju.
To je ključna točka, a rasprava je veoma važna – istaknuo je kardinal. Na novinarovu
napomenu kako je govorio o terapiji pročišćavanja sjećanja, kazao je kako je o tome
često govorio Ivan Pavao II., a to je istina. Imamo dugu zajedničku povijest, povijest
polemika, dobrih djela s obadvije strane, sve to nam mora govoriti da na činjenice
prošlosti gledamo pomirljivim srcem i očima. Veoma je važno da sve kršćanske Crkve,
nazočne u Sibiuu, kažu: Želimo zajedno ići na putu ekumenizma i želimo surađivati
u praktičnim pitanjima za Europu i kršćanske vrednote. Ne smije se karitativni vidik
ekumenizma odvajati od istine, jer je prazan bez nje, isto kao što je istina previše
kruta bez ljubavi. Ljubav i istina dakle moraju biti zajedno – zaključio je kardinal
Kasper.