Spomen na strašno zlo ropstva kako bi se suzbijali suvremeni oblici iskorištavanja – s tim ciljem UNESCO 23. kolovoza obilježava Međunarodni dan sjećanja na trgovinu robljem i ukinuće ropstva

Spomen na strašno zlo ropstva kako bi se suzbijali suvremeni oblici iskorištavanja – s tim ciljem UNESCO 23. kolovoza obilježava Međunarodni dan sjećanja na trgovinu robljem i ukinuće ropstva. U noći između 22. i 23. kolovoza 1791. godine, pobuna robova u Santo Domingu obilježila je početak procesa koji će pomalo dovesti do ukidanja ropstva. Međutim, ako pogledamo današnje stanje, trgovina ljudskim bićima primoranima na prostituciju, prinudni rad, ili na prosjačenje, obuhvaća oko 200 milijuna ljudi u svijetu, uz zarade koje nadilaze 12 milijarda dolara godišnje.
Osvrnuvši se u razgovoru za našu radio postaju na to što se čini kako bi se suzbilo takva kriminalna djela, sociolog Pier Paolo Romani je prije svega napomenuo kako je ropstvo stvarnost u zapadnoj Europi, i općenito u bogatim zemljama, i onima koje su na putu napretka. I nije riječ samo o trgovini u svrhu seksualnoga izrabljivanja – dodao je – nego govorimo o izrabljivanju na raznim područjima rada, od građevinarstva do zemljoradnje, prosjačenja, a u sve to su uključeni ponajviše maloljetnici, a ponekad i invalidi, pa dolazimo i do vađenja organa i ilegalnih međunarodnih posvajanja.
Na novinarkin upit što podupire pojavu trgovine ljudskim bićima, Romani je napomenuo kako je danas ta pojava obilježena biznisom koji je na trećem mjestu na popisu međunarodnih trgovinâ organiziranoga kriminala, a on omogućuje vrlo velike zarade u odnosu na vrlo male rizike. Unatoč zakonodavstvima pojedinih zemalja, i protokolu Organizacije ujedinjenih naroda iz Palerma, u stvari još je uvijek vrlo teško utvrditi krivično djelo, i još uvijek nema kulture potpune svijesti o težini tog krivičnog djela. Te se ljude još uvijek smatra ilegalnim doseljenicima, ne smatra ih se žrtvama trgovine, ono što oni u stvari jesu. Osim toga, kriminalne su organizacije promijenile način djelovanja, te su od najgrubljega nasilja prešle na oblike iskorištavanja putem pregovora, tako da same žrtve ne shvate u kojoj su situaciji, a kriminalne organizacije iz toga izvlače korist kako bi pridobili same žrtve – upozorio je Pier Paolo Romani.