Kao što je Papa napomenuo u nagovoru prije molitve Anđeo Gospodnji, u Riminiju je
započeo već tradicionalni meeting „Prijateljstvo između naroda“, koji se ove godine
održava na temu posuđenu iz spisa don Giussanija, utemeljitelja pokreta Comunione
e Liberazione, „Istina je sudbina za koju smo stvoreni“. Meeting će sa 118 skupova,
12 izložaba, 20 zabavnih predstava i više od 400 predavača od 19. do 25. kolovoza
ponuditi podroban međunarodni pregled te svjedočanstva povezana s traženjem i svjedočenjem
istine. Žeđ za istinom iskonska je čežnja i veliki izazov za svako ljudsko biće
– kazao je kardinal Tarcisio Bertone, Papin državni tajnik, koji je misnim slavljem
otvorio 28. meeting u Riminiju. To je prvi put da jedan vatikanski državni tajnik
otvara skup pokreta Comunione e Liberazione. U sadašnjem društveno-kulturnome kontekstu
– istaknuo je kardinal Bertone – istina nerijetko izgubi svoje obilježje univerzalnosti
i postane oslonac relativizma. Riječ istina se zaista često izjednačuje s javnim mnijenjem,
stoga ju se rabi u množini: postoje brojne istine, odnosno brojna mišljenja, često
oprečna. Ponekad se stekne dojam da se, u ozračju relativizma i skepticizma koji prožimaju
našu kulturu, ide sve do proglašavanja radikalnoga nepovjerenja u mogućnost spoznaje
istine – kazao je kardinal. U stvari, upravo su obrana mira, ljubavi, istine i dobra
u početku nemilosrdne borbe između Svemogućega i Sotone, čiji je cilj uništiti Božje
djelo te čovjeka odvratiti od prijateljstva s Njim. Ishod toga je neuspjeh i propast,
nezadovoljstvo i smrt. Isus je došao razotkriti podmuklu i vještu đavolsku strategiju.
On je na zemlju zaista donio vatru odvajanja od Sotone; vatru istine koja osvjetljava
pravo Sotonino lice kao oca laži; vatru koja jasno luči dobro od zla, istinu od zablude.
To je dakle vatra „svete“ nesloge koja svakoga od nas obvezuje da se opredijelimo,
da jasno odlučimo jesmo li s Bogom ili protiv Njega – kazao je kardinal i dodao kako
je zadaća meetinga pomoći današnjem društvu da shvati da je istina sudbina za koju
smo stvoreni. Na Misi su sudjelovali brojni gosti uz više od 3.200 dragovoljaca iz
raznih država, koji će besplatno raditi tjedan dana. Svi su na koncu Mise na velikim
video zaslonima pratili Papin Angelus u Castel Gandolfu te dugim pljeskom pozdravili
Benedikta XVI. Osvrnuvši se na duh koji nadahnjuje meeting, Emilia Guarnieri,
predsjednica skupa, kazala je kako on potječe iz univerzalnosti misionarskoga i ekumenskoga
zanosa, zagrljaja svega i svih, općega susreta. On je u genima naše povijesti i našega
iskustva. Obilje odnosa koje smo ovih godina uspjeli izgraditi te dobrohotnost svih
prijatelja i osoba koje sudjeluju, sve više stavljaju meeting unutar te univerzalnosti
– istaknula je Guarnieri. Na primjedbu našega novinara kako je skup prigoda za razmišljanje
o javnoj dimenziji vjere, kazala je kako se vjeru ne može dijeliti na javnu i privatnu.
Kako bi se kršćansko svjedočenje očitovalo kao javna vrlina potrebno je duboko iskustvo
osobne vjere. Uvijek su nas učili da je vjera sterilna ako se ne kuša u vatri stvarnosti;
ako ne postane kultura, ne može se sučeliti s teškim kulturnim i etičkim izazovima
našega vremena – kazala je Guarnieri. Na upit koliko je danas važna odgovornost
kršćanskih laika u životu Crkve, kazala je kako valja obratiti pozornost na vidik
učiteljstva Benedikta XVI. i njegova prethodnika, koji su nas uvijek učili kako odgovornost
laika nije ideološki problem. Njihova je odgovornost upravo u donošenju svjedočanstva
ljudskoga iskustva, odnosno ljudskih iskustava – jer ljudska iskustva izgrađuju mjesta
– da laici budu znak mogućnosti drugačije izgradnje. Svijetu nisu potrebne ideologije
ili kršćanske ideje, svijetu su potrebni kršćani. Potrebni su mu ljudi koji su spremni
život dati za ideale, raditi za druge, koji vjeruju u pozitivan život, u bolju budućnost,
da smo stvoreni za istinu. Vjerujem da je u tome odgovornost laika. Često se čini,
pa i kad se govori o kršćanskim korijenima Europe, kao da je riječ o nekakvoj ideološkoj
raspravi, kao da je potvrđivanje kršćanskih korijena nepriznavanje drugoga. Kršćanski
korijeni su ljudski temperament, to je narod, povijest, to je narod koji je gradio
povijest. Vjerujem da kršćani trebaju dati taj prinos. Uostalom, zadaća koju nam je
povjerio Ivan Pavao II., kad je 1982. godine došao na meeting, jest izgraditi civilizaciju
istine i ljubavi – zaključila je Emilia Guarnieri.