Cijela ljudska povijest je borba između dvije ljubavi: ljubavi prema Bogu sve do darivanja samoga sebe, i ljubavi prema sebi sve do preziranja Boga i mržnje prema drugima

Cijela ljudska povijest je borba između dvije ljubavi: ljubavi prema Bogu sve do darivanja samoga sebe, i ljubavi prema sebi sve do preziranja Boga i mržnje prema drugima – istaknuo je papa Benedikt XVI., citirajući svetoga Augustina na Svetoj Misi koju je na današnju svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije služio u župskoj crkvi Svetoga Tome od Villanove u Castel Gandolfu. Sveti je Otac pritom napomenuo kako današnja svetkovina poziva na pouzdanje, jer ljubav, prividna Božja slabost, na koncu pobjeđuje ono što se čini apsolutnom moći mržnje i nasilja. Tijekom podnevnoga nagovora, Papa je uputio pozdrav mladima, sudionicima hodočašća u marijansko svetište u Mariazellu, koje će pohoditi 8. rujna.
Komentirajući današnje čitanje iz Knjige otkrivenja, Sveti je Otac kazao kako je u zmaju sveti Ivan želio prikazati moć rimskih protukršćanskih careva, od Nerona do Domicijana; njihova se moć činila neograničena, bila je to vojna, gospodarska, politička i propagandistička moć. Pred njom je vjera, Crkva, izgledala kao slaba žena, bez mogućnosti za preživljavanje, i još manje za pobjedu: tko se mogao usprotiviti toj posvuda nazočnoj moći koja se činila kao da može sve? Pa ipak, znamo da je pobijedila ta nezaštićena žena, nije pobijedilo samoljublje ni mržnja, nego je pobijedila Božja ljubav, a Rimsko se carstvo otvorilo kršćanskoj vjeri – kazao je Papa te dodao kako zmaj stoga predstavlja moć apsolutnoga samoljublja, straha i nasilja. On predstavlja i protukršćanske diktature svih vremena, poput nacizma i staljinizma u prošlome stoljeću. Činilo se nemogućim da vjera može preživjeti; ali i tu je na koncu ljubav bila jača od mržnje.
Danas pak zmaj postoji u novim oblicima kazao je nadalje Sveti Otac. On postoji u obliku materijalističkih ideologija, koje nam govore da je besmisleno misliti na Boga, besmisleno je vršiti zapovijedi Božje, one nam govore da su zapovijedi zastarjele, stvari iz prošlosti, te da život vrijedi živjeti samo za sebe, vrijedi samo potrošnja, samoljublje, zabava…. I ponovno se čini besmislenim i nemogućim usprotiviti se tome prevladavajućem mentalitetu, sa svom njegovom medijskom, propagandističkom snagom. Čini se nemogućim misliti danas na Boga koji je stvorio čovjeka, koji se učinio malenim i koji je pravi vladar. I sada zmaj izgleda nepobjediv, ali i sada je Bog jači od zmaja, te pobjeđuje ljubav a ne samoljublje – istaknuo je Papa.
Sveti je Otac potom govorio o liku žene: suncem je odjevena jer živi od Božje svjetlosti, mjesec joj pod nogama jer je iza sebe ostavila smrt. I ohrabruje nas jer na koncu pobjeđuje ljubav. Žena rađa u bolima; to je znak hodočasničke Crkve svih vremena. Ona u svim naraštajima treba ponovno roditi Krista, donijeti u velikoj boli Krista na svijet, u ovo trpeće čovječanstvo. To je Crkva koju zmaj progoni u svim vremenima, ali koja u svim vremenima živi od Božjega svjetla. I tako Crkva u svim nevoljama, trpeći, pobjeđuje, i ona je jamstvo nazočnosti Božje ljubavi nasuprot svih ideologija mržnje i samoljublja. Svetkovina Uznesenja je stoga poziv na pouzdanje u Boga, poziv na nasljedovanje Marije, kao što je ona rekla: službenica sam Gospodnja, stavljam se na raspolaganje Gospodinu. Valja poći njenim putom. Dati svoj život i ne uzeti život. Upravo smo tako na putu ljubavi koji znači izgubiti se, ali koji je jedini put za istinsko pronalaženje sebe i pravoga života – napomenuo je Papa u propovijedi.
Uznesena na nebo, Marija se nije udaljila od nas, nego nam je još bliža, i njezina svjetlost obasjava naš život i povijest cijeloga čovječanstva – kazao je Sveti Otac tijekom podnevnoga nagovora. Privučeni nebeskim sjajem Otkupiteljeve Majke, s pouzdanjem se utječemo Njoj koja nas iz visine gleda i štiti. Svima nam je potrebna njezina pomoć i njezina utjeha kako bismo se suočili sa svakodnevnim kušnjama i izazovima. Potrebno nam je osjetiti ju kao majku i sestru u konkretnim situacijama svojega života. A kako bismo jednoga dana i mi mogli iskusiti njezinu sudbinu, oponašajmo je sada u poslušnome nasljedovanju Krista i u velikodušnome služenju braći. To je jedini način kako bismo, već tijekom našega zemaljskog hodočašća, unaprijed uživali radost i mir koje u punini živi onaj koji stigne do besmrtnoga cilja u Raju.
Nakon molitve Anđeoskoga pozdravljenja, Sveti je Otac pozdravio mlade koji su sudjelovali na hodočašću mladih u austrijsko marijansko svetište Mariazell, a koji su bili povezani putem televizije. Marijin nam primjer pokazuje da Bog traži osobe u kojima može postaviti svoje prebivalište – kazao je Papa na njemačkome jeziku. Krist želi živjeti i u našem srcu. Crkva, Božji dom, raste ako mi, ljudi, prihvaćamo Gospodina svojom vjerom, svojim klanjanjem, nadom i ljubavlju, postajući na taj način žive stijene te duhovne kuće – kazao je na koncu Sveti Otac.