U Crkvama i ruskim pravoslavnim manastirima danas se moli za žrtve Velikoga
terora, masovnoga strijeljanja 1937. i 1938. godine na vojnom vježbalištu Butovu,
nedaleko od Moskve. Tu je za vrijeme Staljinove strahovlade – kako je prenijela agencija
AsiaNews – tajna policija strijeljala i sahranjivala „neprijatelje naroda“, uglavnom
svećenike, redovnike i laike vjernike: pravoslavne, katolike, židove, muslimane i
Armence. Prema nepotpunim podacima pronađenim u arhivu Lubjanki, u Butovu je tijekom
14 mjeseci strijeljano 20.675 osoba, a prema poluslužbenim procjenama Veliki teror
je u to vrijeme odnio više od 700 tisuća života. Pišući u dnevniku otokâ
Fidži, „Fiji Times“ nadbiskup Petero Mataca istaknuo je kako temeljna pitanja
u nacionalnome životu – društveni savez za promjenu i napredak te uspostava demokracije
– moraju biti utemeljeni na moralu, koji će nadahnjivati stanovnike kako bi pridonosili
općem dobru nacije, i poštovali različitosti u društvu bez korupcije i rasne diskriminacije.
Osvrćući se na rasne napetosti, zatražio je poštovanje i snošljivost za vjerske i
etničke razlike, ljudsko dostojanstvo, jednakost i slobodu, ističući kako treba pokrenuti
raspravu o budućem društvenom ustroju. Ova moralna pozornost – dodao je nadbiskup
– mora biti jasna i zapisana u srcu svakoga čovjeka i djeteta kako bi se osjetili
dio zajednice, a ne samo građani. Stoga bi statut trebalo nazvati „društveni ili narodni
savez“, jer riječ savez premda podsjeća na „društveni ugovor“, ima obilježje trajnosti
i međuovisnosti naraštaja. Podsjeća nas – pojasnio je nadbiskup – da smo čuvari prošlosti
za dobro budućnosti te nas čini odgovornim pred našim narodom. Osim toga – zaključio
je nadbiskup – riječ savez sadržava i duhovnu dimenziju, poradi vjernosti upućuje
na Boga pred kojim je odgovorna svaka osoba. Poplave, izazvane pljuskovima
već mjesec dana pogađaju Sudan, odnijele su 64 života, ranile više stotina ljudi,
uništeno je više od 30 tisuća stambenih objekata, a gotovo pola milijuna ljudi ostalo
je bez krova nad glavom – stoji u priopćenju koordinacijskoga odbora UN-a za humanitarnu
pomoć. Otkad su poplave počele pustošiti krajeve Sudana, UN i njihovi partneri pružili
su pomoć za gotovo 500 tisuća ljudi – istaknuto je u priopćenju. Ako se one nastave
istom jačinom, stanje će se osjetno pogoršati – kazao je David Gressly, ravnatelj
UN-ova ureda.