Sveti Otac izrazio sućut zbog preminuća kardinala Lustigera

Bio je veliki pastir zanesen traženjem Boga, i zauzet u naviještanju Evanđelja svijetu, bio je veliki lik Crkve u Francuskoj – tim je riječima papa Benedikt XVI. opisao lik kardinala Jeana Marie Lustigera, preminuloga, nakon duge bolesti, jučer u 81. godini u Parizu. U brzojavu koji je uputio pariškome nadbiskupu Andréu Vingt-Troisu, Sveti je Otac izrazio duboku sućut zbog kardinalova preminuća, te istaknuo nesebični prinos toga 'čovjeka vjere i dijaloga' u promicanju bratskijih odnosa između kršćana i Židova'. Kao sjajan intelektualac, - primijetio je nadalje Sveti Otac – kardinal Lustiger je znao staviti svoje darove u službu vjere, kako bi Evanđelje učinio nazočnim na svim područjima društvenoga života. Papa je, osim toga, istaknuo i skrb koju je kardinal posebice posvećivao mladima. U zajednicama u kojima je radio, pridonio je razvoju misionarskoga zalaganja vjernika, radeći kako bi obnovio odgoj svećenika i laika – stoji u Papinu brzojavu. Sa Svetim Ocem se posljednji put susreo u Vatikanu, 10. veljače, tijekom audijencije izaslanstvu Francuske akademije političkih i moralni znanosti. Pogrebni će obredi biti održani u petak u katedrali Notre Dame.
Bio je veliki pastir, hrabar svjedok vjere i promicatelj međureligijskoga dijaloga. U njegovome se životu odražavaju i sažimlju sve drame XX. stoljeća. Rodio se 1926. godine u Parizu, roditelji su mu bili poljski Židovi. Majka je preminula u Auschwitzu, zloglasnome koncentracijskome logoru. Kao dijete utočište je našao kod jedne katoličke obitelji u Orleansu, u kojoj se obratio na kršćansku vjeru. Krstio se u četrnaestoj godini, ušao u pariško sjemenište gdje je postigao doktorat iz teologije, a na Sorboni je završio književnost. Za svećenika je zaređen 1954. godine, a 25 godina poslije postaje biskupom Orleansa. Ivan Pavao II. ga je 1981. godine imenovao pariškim nadbiskupom, i dvije godine poslije uvrstio u kardinalski zbor.
Osvrnuvši se na život i djelo preminuloga kardinala u razgovoru za našu radio postaju kardinal Achille Silvestrini kazao je kako je u prošlome stoljeću kardinal Lustiger doista bio veliki svjedok vjere, ne samo zbog židovske tradicije, koja ga je dovela Kristu, nego zato što je bio istaknuta osoba u Francuskoj. Veoma se zauzimao za dijalog između kršćana i Židova, premda s druge strane nije bilo velikoga odaziva; Židovi su, naime, teško prihvaćali činjenicu da jedan Židov govori kao katolički kardinal. Vjerujem da će ga se brojni Židovi sada s divljenjem i poštovanjem sjećati – primijetio je kardinal Silvestrini i dodao kako nam ostaje njegova baština kao pariškoga nadbiskupa, pastira, svjedoka vjere zatim i dijaloga, jer nikada nije nijekao vrednote židovstva, dapače, isticao ih je kao uvod u kršćanski život.
[Francuski predsjednik Sarkozy, koji boravi na godišnjem odmoru u Sjedinjenim Američkim Državama, očitovao je žalost zbog nestanka – kako je rekao – velikoga lika duhovnoga, intelektualnog i vjerskoga života Francuske.]
Govoreći o liku preminuloga kardinala, kardinal Jean Louis Tauran, predsjednik Papinskoga vijeća za međureligijski dijalog, kazao je kako je kardinal Lustiger bio veliki svjedok vjere. Imao je hrabrosti očitovati plodnost kršćanstva u francuskome društvu i koliko je ono moglo pridonijeti njegovome općem dobru. Papa Ivan Pavao II. ga je neizmjerno cijenio. S njim se često savjetovao, poglavito tijekom skupova u Asizu. Kada je dolazio u Rim, često su se viđali, a Papa mi je govorio o njihovim razgovorima. Cijenio ga je i divio se njegov hrabrosti, a on je u današnjem društvu neustrašivo svjedočio kršćanstvo – istaknuo je kardinal Tauran.
Među brojnim zaduženjima u služenju Crkvi, nezaboravna će ostati dužnost Papina izaslanika prigodom obilježavanja 60. obljetnice oslobođenja Auschwitza, 27. siječnja 2005. godine. Holokaust očituje dokle može doseći ljudska ludost, pokazuje nam što su ljudi kadri učiniti, ali i svjetsku odgovornost čitavoga čovječanstva. Stoga je potrebno da se budući naraštaji odgajaju u odgovornosti, kako bi svijest uvijek bila budna. Nacistička je ideologija imala božanske pretenzije: dičila se geslom 'Bog s nama', a u stvari su željeli reći „mi smo Bog“. Stoga su htjeli pobiti Židove. Željeli su ubiti vjesnika kako bi uklonili poruku. Htjeli su ih sve poubijati. Duboko sam uvjeren da je židovski narod nositelj osnovnoga moralnog zakona koji je primio objavom Deset zapovijedi, a koje u laičkoj tradiciji danas nazivaju ljudskim pravima. Židovski je narod također nositelj nadnaravnosti koju zapadni ateizam može slobodno odbaciti i nijekati, ali ljudska osoba u sebi nosi njezine tragove – tada je kazao kardinal Lustiger.