O zbivanjima u Crkvi u Hrvata – pripremio Vedran Šmitran
Potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske
solidarnosti Jadranka Kosor primila je 26. srpnja izaslanstvo Hrvatskoga Caritasa,
predvođeno njegovim predsjednikom varaždinskim biskupom Josipom Mrzljakom. Izaslanstvo
Caritasa zahvalilo je potpredsjednici Kosor na uključenosti u ovogodišnjoj akciji
“Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini” te hrvatskoj
Vladi koja je za ovu akciju dodijelila milijun kuna Hrvatskome Caritasu. Podsjetimo,
u ovoj akciji ukupno je prikupljeno 3 milijuna i 327 tisuća kuna. Predstavnici
Caritasa također su upoznali potpredsjednicu Kosor s ostalim projektima koje provode
te imaju u planu provoditi u Hrvatskoj – od programa poticanja malog poduzetništva
za osobe s invaliditetom te za nezaposlene, preko razvoja sustava crkvenih obiteljskih
savjetovališta u svrhu zaštite mladih, braka i obitelji, te prevencije obiteljskog
nasilja, pa do programa pomoći u kući, namijenjenog starijim osobama. Dajući punu
potporu projektima Hrvatskoga Caritasa, potpredsjednica Kosor rekla je kako je Ministarstvo
obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti također osnovalo obiteljske centre
te pokrenulo niz aktivnosti kojima se žele poboljšati životni uvjeti obitelji, a osobito
djece, majki i starijih osoba. U Briševu, u Banjolučkoj biskupiji, gdje
je 24. i 25. srpnja 1992. godine ubijeno 67 nedužnih civila, 25. srpnja slavljena
je Sveta Misa zadušnica koju je predvodio vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić,
zajedno s banjolučkim biskupom Franjom Komaricom. Na Misi se okupio veliki broj vjernika
koji su za ovu prigodu u Briševo stigli iz raznih krajeva Bosne i Hercegovine, Hrvatske
i inozemstva; naime, Briševo je danas pusto selo, a oni koju su preživjeli ratna stradanja,
još uvijek su raseljeni. Nedužne žrtve zaslužuju naše poštovanje, molitvu i pamćenje.
Želimo moliti za njih, ali molimo i za zločince, jer oni nose teško breme na svojoj
savjesti – naglasio je u Briševu banjolučki biskup Komarica, upozorivši da još nitko,
ni od domaćih ni od međunarodnih političara nije postavio pitanje odgovornosti za
ovaj veliki zločin. Kardinal Puljić je rekao kako se, očito, nastavlja loša praksa
iz komunističkih vremena, kada se o jednim žrtvama, onim hrvatskim, nije smjelo niti
govoriti. Nakon Svete Mise blagoslovljen je križ koji je podignut u dvorištu briševačke
crkve o 15. obljetnici ove tragedije, a potom su kardinal Puljić i biskup Komarica
pohodili i nedaleko mjesto ubojstva svećenika Ivana Grgića, župnika u Ravskoj, koji
je prije 15 godina ubijen kod ljubijskih rudnika. U izdanju Franjevačkoga medijskog
centra „Svjetlo riječi“, iz tiska je izašlo drugo, prošireno izdanje knjige „Suputnici
bosanske povijesti. Sedam stoljeća djelovanja bosanskih franjevaca“ (Sarajevo – Zagreb,
2007.), autora fra Ignacija Gavrana. Knjiga opisuje početke Franjevačkoga reda, dolazak
franjevaca u Bosnu te povijesni kontekst početka njihova djelovanja. Najopsežniji
dio ovoga djela donosi pregled života i rada bosanskih franjevaca tijekom duge turske
okupacije, nakon čega slijedi prikaz djelovanja „Bosne Srebrene“ od austrijske okupacije,
pa sve do naših dana. Riječ je o sadržajnom i preglednom djelu, opremljenom preglednim
kartama i zanimljivim fotografijama, popisom najvažnijih događaja iz povijesti Bosne
Srebrene te kazalom samostana i osobnih imena bosanskih franjevaca. Prebendar
Prvostolne crkve zagrebačke Alojzije Čunčić iznenada je preminuo u Zagrebu, 22.
srpnja, a sprovodne obrede na zagrebačkome Mirogoju prošloga je petka predvodio zagrebački
nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Alojzije Čunčić rođen je 1933. u Selišću, u župi
Sunja. Za svećenika Zagrebačke nadbiskupije zaredio ga je, 1959., nadbiskup Franjo
Šeper, a svećeničku službu obavljao je najprije kao kapelan u Slavonskoj Požegi, zatim
kao župnik u Koprivničkim Bregima, nakon čega završava studij gradnje orgulja u Njemačkoj.
Prebendarom je imenovan 1975. godine. U ime Zbora prebendara, od pokojnika se oprostio
prof. dr. Adalbert Rebić, osvrnuvši se na osebujni Čunčićev svećenički život koji
je proživio u skromnosti i jednostavnosti te počesto strogim zapažanjima i prosudbama,
kako prema sebi tako i prema drugima. Dr. Rebić posebno je istaknuo Čunčićevo svećeničko
služenje u zagrebačkoj katedrali, kao misnika, propovjednika i ispovjednika te njegovu
brigu za orgulje prvostolne crkve zagrebačke.