Stari su i duboki duhovni korijeni marijanske pobožnosti u svetištu bosonogih
karmelićana u Gudohaje, u Bjelorusiji. Slika Nježne Gospe je 15. srpnja okrunjena
krunicama koje je 2003. godine blagoslovio Ivan Pavao II. Svečanost je, u nazočnosti
vrhovnoga poglavara Bosonogih karmelićana – kako piše dnevnik Avvenire – predvodio
kardinal Kazimierz Swiatek,. Slika potječe iz XV. stoljeća, zlatnoga doba istočne
ikonografije, a simbol je vjekovne tradicije marijanske pobožnosti bjeloruskoga naroda,
koji je nadživio vrlo velike teškoće i iz teških progona izišao osnažen. Jedna plemićka
obitelj je u prigodi otvaranja samostana u Gudohaje, 1674. godine, bosonogim karmelićanima
poklonila sliku. Slika je odoljela progonima ruskoga cara Nikole I. koji je karmelićane
poslao u Sibir, a njihov samostan zatvorio, kao i teške godine II. svjetskoga rata
i ruske okupacije. Karmelićani su se 1991. godine vratili u Gudohaje, obnovili samostan
i župu. Tako je Gospina slika ponovno postala meta hodočašća bjeloruskih vjernika,
koji u Gospi Nježnoj nalaze utjehu. Karmelićani su krunjenjem Gospine slike željeli
potvrditi preporod vjerskoga osjećaja zemlje, a Zbor za bogoštovlje i sakramentalnu
stegu odobrio je krunjenje. Mladi u kursilju: bogatstvo i obveza – bila
je tema XXV. nacionalnoga skupa koji je prošlih dna završen u Asizu. Sudionici, njih
150, predstavnici 40 talijanskih biskupija, sastali su se u Franjinu gradu kako bi
očitovali želju da kao protagonisti sudjeluju u životu Crkve. Kako je prenio dnevnik
Talijanske biskupske konferencije Avvenire, na trodnevnom se skupu raspravljalo o
raznim temama. Claudio Gentili, urednik časopisa „Societa'“, održao je predavanje
o relativizmu, neizvjesnosti vrednota te sekularizaciji unutar Crkve: teškoće s kojima
se mladi susreću u talijanskome društvu, analizirane u svjetlu uputa Benedikta XVI.
Asiški biskup Domenico Sorrentino govorio je pak o novome pristupu uključivanja mladih
u Crkvu. O usmjeravanju mladih govorio je Armando Bonato, nacionalni ravnatelj Kursilja,
istaknuvši kako Crkva potiče obrazovanje mladih; unatoč tome nestalo je volje da se
mlade naraštaje usmjerava i obrazuje, stoga – dodao je Bonato – integracija i slušanje
među naraštajima moraju postati nove vodilje Kursilja. Cesare Zucconi, član Zajednice
svetoga Egidija, govoreći o mladima u crkvenim pokretima, istaknuo je potrebu uže
suradnje između crkvenih pokreta koje priznaje Talijanska biskupska konferencija.
O važnosti navještaja mladima, govorio je don Paolo Giulietti, ravnatelj Ureda Talijanske
biskupske konferencije za pastoral sveučilištaraca. Veoma optimistično predavanje
održao je duhovni animator Kursilja, don Ubaldo Speranza, rekavši kako se u pravome
smislu riječi kao mlad predstavlja Krist koji daje smisao životu. Ali ono što mladi
traže jest svjedočanstvo kršćanskoga života – istaknuo je don Speranza. Tko je Bogom
ispunjen uvijek je mlad – kazao je asiški biskup zaključujući trodnevni skup kursiljista.
U Seulu je, zajedno s drugih 38 svećenika, 6. srpnja zaređen Benedikt Min-Seo
Park, koji je u ranoj dobi izgubio sluh. Obred ređenja je u koncelebraciji s oko 400
svećenika obavio seulski nadbiskup, kardinal Nicholas Cheong Jinsuk, a na svečanosti
je sudjelovalo više od petnaest tisuća vjernika. Otac Benedikt je u Južnoj Koreji
i čitavoj Aziji prvi gluhi svećenik. Moji roditelji su plakali – kazao je mladomisnik
na svršetku svečanosti – jer sam njihovom krivnjom izgubio sluh. Ali Bog je preko
njih očitovao ljubav, a snaga te ljubavi mi je omogućila prebroditi sve teškoće. Mladomisnik
je uz pomoć jednoga svećenika, sina gluhonijemih roditelja, u domovini završio gimnaziju,
a filozofiju na fakultetu u New Yorku. Nakon deset godina vratio se u Koreju gdje
je završio teologiju. Nadam se da moje svećeničko ređenje nije samo moja radost nego
i svih koji su poput mene. Radit ću s gluhima i nijemima, a želio bih biti uz siromašne
i odbačene – kazao je mladomisnik. Kinesko Marijansko svetište She Shan,
posvećeno Blaženoj Djevici, Pomoćnici kršćana, sve je posjećenije. Poglavito su brojni
mladi iz čitave Kine koji tijekom školskoga raspusta dolaze u svetište. Hodočašća
su nakon objavljivanja Papina pisma brojnija – prenijela je agencija Fides. Ovdje
se vidi nada Crkve u Kini – istaknuo je jedan svećenik – nada evangelizacije i život
Crkve koja žuri prema jedinstvu. Svećenik je istaknuo veliki napor kojim je Crkva
u Kini širila Papino pismo. Naša je nadbiskupija vjernicima podijelila pismo, a tako
su činile sve biskupije. Preko interneta – učinkovitoga sredstva za evangelizaciju
– mogli smo odmah dobiti tekst i širiti ga. Žao mi je što Europom kruži glas kako
su web-stranice bile zatamnjene. Po našem mišljenju te glasine štete poslanju Crkve
u Kini, poglavito u ovome trenutku velikoga preokreta. Priželjkujemo da se svi, molitvom
i djelom, pridruže Papinu apelu, a molimo se Pomoćnici kršćana da u okrilje uzme napore
za jedinstvo Crkve – kazao je svećenik.