Papini prijatelji o Svetome Ocu

Nekoliko dana nakon Papina rođendana, dvoje njegovih bliskih prijatelja, biskup Joseph Clemens, nekadašnji Papin tajnik i Alessandra Borghese, autor Papine biografie, željeli su Papi iskazati poštovanje konferencijom održanom na Papinskom učilištu „Kraljica Apostola“ u Rimu.
Osvrnuvši se na vremensku blizinu obilježavanja 50. obljetnice Rimskih ugovora i Papina rođendana, biskup Clemens je podsjetio na misao Josepha Ratzingera o Europi i njezinim kršćanskim korijenima. Najmanje dvadeset puta govorio je o toj temi, kao kardinal i potom kao Papa. Osnovica njegove misli jest kako je Europa najprije kulturno-povijesni pojam, potom zemljopisna određenost. Citirajući brojne spise i govore sadašnjega Pape, biskup je podsjetio kako su, u konačnici, prosvjetiteljstvo i kršćanstvo bliski u nekim osnovnim načelima, poput odvojenosti Crkve i države, slobode savjesti i zaštite ljudskih prava. Ali se istovremeno od konca XVIII. stoljeća uvuklo poimanje razuma i laičnosti koje suzbija religiju potiskujući je u privatnost. Ratzinger takvo razmišljanje naziva protueuropskim i post europskim– istaknuo je biskup Klemens i dodao kako današnja Europa temelji uživanje prava na osnovi samoga razuma: taj nas kriterij može dovesti do anarhije. Višekulturna Europa koja se želi proširiti na Tursku, na toj je valnoj dužini, ali to je Europa bez Boga koju islam odbacuje. Ujedinjenja se Europa na poticaj skupine katoličkih državnika čvrsto usidrenih u laičnosti i razumu rađa nakon rata s pečatom pomirenja i gospodarskoga blagostanja. Danas, naprotiv, u ime višekulturnosti tvrdoglavo se opire prihvaćanju naše povijesti, a to nas udaljuje od našega identiteta – istaknuo je biskup. To je opiranje simptom bolesne mržnje prema sebi a krajnja posljedica toga jest nepovjerenje u budućnost i prokreaciju. Preporod islama, naprotiv, ne treba toliko pripisati gospodarskom rastu koliko duhovnoj osnovi koju njihova kultura još nudi – kazao je biskup i dodao kako se nalazimo pred gospodarskom zajednicom koja ukalupljuje duše i mjeri misao, a tome se pak pridružio neuspjeh europske politike prema zemljama u razvoju, u kojima se sve više širi materijalistički mentalitet i shvaćanjem da naša „civilizacija“ donosi drogu i terorizam – zaključio je biskup Clemens.
Osvrnuvši se na svoju knjigu „Na tragovima Josepha Ratzingera“, Alessandra Borghese je Papinu obitelj ocrtala kao „veoma ujedinjenu i pobožnu“, premda su bila teška vremena nacizma, a to potvrđuje činjenica da su od troje djece, dvojica svećenici. Iz njezine knjige se stječe dojam o Papi kao čovjeku snažno privrženom svome kraju, Bavarskoj, obilježenom dubokom pučkom pobožnošću, gdje se s velikim oduševljenjem i danas žive katolički obredi. Benedikt XVI. je sve popularniji. To svjedoče prepuni trgovi i ogromno mnoštvo naroda na audijencijama. Svojim elegantnim stilom u srce pogađa ljude. Papa je veoma uljudan i želi očitovati zahvalnost prema svim ljudima koje sretne. Nazivam ga 'Papom ljubavi', uostalom ljubav je središnja tema njegove enciklike. Papa Ratzinger vjeruje u Italiju. Na kongresu je u Veroni dao veoma jasne upute. Iz naše zemlje treba krenuti nova evangelizacija, a to će biti moguće samo ako ju s ljubavlju budemo činili – zaključila je Borghese.