Pismo Benedikta XVI. kineskim katolicima povijesno gledano predstavlja novinu

Pismo Benedikta XVI. kineskim katolicima povijesno gledano predstavlja novinu – kazao je Agostino Giovagnoli, profesor suvremene povijesti na Katoličkome sveučilištu u Milanu.
Osvrnuvši se na novi stil Papina pisma, kazao je kako se Papa obraća katolicima Narodne Republike Kine, dakle, odmah u početku izričito govori o Narodnoj Republici, to jest komunističkoj državi. Potom, pismo je upućeno svim kineskim katolicima, bez razlučivanja na takozvane „službene“ i „pritajene“. Papa odmah o tome govori, a to je novost. No prava je novina u srži, u smislu što temeljna poruka, to jest jedinstvo katolika koje treba postići putem pomirbe, dogovora, uzajamnoga praštanja, rekao bih, zasjenjuje sve ostalo. Papa zaista kineskome katolištvu pokazuje novi smjer, napetostima oduzimajući žestinu koja je posljednjih godina pratila nazočnost katolika u Kini. To je znakovita novost a s njom je usko vezan način na koji se Benedikt XVI. suočava s Kineskom vladom, u biti veoma miran – istaknuo je profesor Giovagnoli.
Govoreći o načinu pisanja, kazao je kako je veoma odvažan u nekim dijelovima, primjerice kada poziva katolike, sve, da se kod vlasti zauzimaju za svoje priznavanje. Sveti Otac uvjerava kineske vlasti da Katolička Crkva nikada ne traži promjenu političkih ili upravnih struktura, ali ne uzmiče pred potvrđivanjem načela pravde. Rekao bih da na neki način – ako mi je dozvoljeno poslužiti se neprikladnim izrazom za jedan dokument ove vrste – s pismom se ostvaruje „prekid“ s logikom hladnoga rata, koji je Peking u prošlosti vodio protiv Vatikana. Veoma je zanimljivo da se u pismu ne spominje ništa što je bilo prije II. vatikanskoga sabora. Često se citira Ivana Pavla II., brojni su citati Benedikta XVI. ali se željelo postrani ostaviti prošlost, koja je konačno otišla u povijesni spremnik, zahvaljujući i ovome pismu – kazao je profesor.
Govoreću o danu molitve Crkve i za Crkvu u Kini, kazao je kako su najvažniji duhovni plodovi, ali oni nisu podložni povijesnoj analizi. Znakovit je izbor datuma Dana molitve, 24. svibnja. Blagdan Gospe od Sheshana. U Kini je Gospa od Sheshana veoma štovana. Svetište se nalazi u biskupiji Shangai, gdje se nalazi i sjemenište; Gospu štuju katolici „ozgor“ i ozdol“, kako ih se naziva „patriotski“ i „tajni“. Dakle i taj dan još više učvršćuje jasni smisao jedinstva Crkve, njezina katolištva, koje je Benedikt XVI. želio istaknuti obzirom na Crkvu u Kini i na njezin odnos s općom Crkvom – zaključio je profesor Giovagnoli.