Ovaj je posjet dar Boga postojanosti i utjehe – riječima radosti i zahvalnosti papa
Benedikt XVI. je pozdravio, danas u Vatikanu, primasa Ciparske Pravoslavne Crkve nadbiskupa
Chrysostomosa II., koji je u utorak stigao u Rim. Danas stječemo iskustvo postojanosti,
jer, unatoč stoljetnim podjelama, putovima koji se razilaze, te uz svu muku u iscjeljivanju
bolnih ranâ, Gospodin nije prestao voditi naše korake na putu jedinstva i pomirenja.
To je za sve razlog za utjehu, jer se današnji susret uključuje u put sve snažnijega
traženja onoga punog zajedništva koje Isus toliko želi: ut omnes unum sint (da svi
budu jedno) – istaknuo je Sveti Otac, te napomenuo da nadbiskup nije s Cipra došao
u Rim jednostavno zbog razmjene ekumenske pozornosti, već kako bi potvrdio čvrstu
odluku o ustrajanju u molitvi, kako bi nam Gospodin pokazao kako postići puno zajedništvo.
To je ogromno djelo koje nadilazi ljudske sposobnosti, stoga je potrebno povjeriti
se prije svega molitvi, ali i uključiti svako valjano ljudsko sredstvo koje može pomoći
u tu svrhu; odnosno, stalni napor, potaknut sigurnom voljom i nepokolebivom nadom
u Gospodinovu moć - napomenuo je Sveti Otac. Podsjetivši potom na početke Ciparske
Crkve, koja je bogata svecima, a među kojima je spomenuo Epifanija i Barnabu, Papa
je istaknuo zajedničke izazove i probleme našega vremena. Kao u ono vrijeme, i danas
valja pozorno bdjeti kako bi se upozorilo Božji narod na lažne proroke, pogreške i
površnost prijedloga koji nisu u skladu s naučavanjem božanskoga Učitelja, našega
jedinog Spasitelja – kazao je Sveti Otac. Dijeleći Papinu zabrinutost, nadbiskup Chrysostomos
II. je istaknuo kako Europa, kolijevka zapadne civilizacije i slavno sjedište kršćanskoga
duha, prolazi razdoblje krize i dezorijentacije, ateizma i nesigurnosti, te sekularizacije
i propadanja. Društvo i čovjek našega doba žedni su i u traženju – kazao je ciparski
nadbiskup pozvavši Crkve u Europi da zajednički daju odgovor, jer su brojni odvojeni
napori osuđeni na neuspjeh, te osudio beznađe u životu brojnih muškaraca i žena našega
doba. Ovaj se pohod ostvaruje uoči 35. obljetnice diplomatskih odnosa između Svete
Stolice i Cipra – podsjetio je nadalje nadbiskup, te se povjerio u molitve Svetoga
Oca kako bi ponovno zavladali mir i jedinstvo na ciparskome otoku, na kojemu se –
kako je kazao - krše ljudska prava, i gdje Crkva trpi, ali i časno ustraje. Potom
je u bratskome raspoloženju potpisana Zajednička izjava o obvezama i nadi u puno jedinstvo
među svim kršćanima, a kao odgovor na očekivanja našega doba. U dokumentu se navode
teške krize u kojima se nalazi mir na Bliskome istoku, te se svi oni koji u svijetu
podižu ruku nad vlastitu braću pozivaju da polože oružje. Poziva se na poštivanje
ljudskih prava, počevši od vjerske slobode, a od Europe se traži da se ne ograničava
na čisto gospodarsku suradnju, već da se osloni na čvrste kulturne temelje i zajednička
etička uporišta, te da se otvori vjerskoj dimenziji. U dokumentu se nadalje govori
o bioetičkim izazovima koji štete ljudskome dostojanstvu i okolišu te prijete stvorenome,
kao i o siromaštvu, gladi i bolestima koji pogađaju brojne zemlje. Dokument završava
zazivom Gospodaru povijesti kako bi evanđeoski navještaj spasenja došao do novih naraštaja
i bio svjetlo za sve ljude. Susret Svetoga Oca s nadbiskupom Chrysostomosom završio
je zajedničkom molitvom u kapeli Redemptoris Mater.