U društvu i kulturi čije je vjerovanje relativizam nema svjetla istine
U današnjem društvu u kojemu je relativizam vjerovanje, a obrazovanje osobe pod utjecajem
je poruka koje se nadahnjuju na konsumizmu i zloporabi tijela i spolnosti, kršćani
mogu ponuditi odgojiteljski primjer Boga–ljubavi koji daje smisao postojanju – kazao
je Benedikt XVI. otvarajući sinoć, u bazilici svetoga Ivana Lateranskoga, skup Rimske
biskupije koji se održava na temu 'Isus je Gospodin – odgajati u vjeri, nasljedovanju
i svjedočenju'. Kako bi društvo u kojem živimo izbavila iz obrazovne krize koja ga
tišti, zaustavila beznađe i čudnu mržnju prema „samome sebi“, Crkva može ponuditi
svoj prinos približavajući Kristu i Bogu Ocu nove naraštaje koji u svijetu ponajvećma
žive daleko od Boga – ustvrdio je Benedikt XVI. i pritom se osvrnuo na današnju stvarnost.
U društvu i kulturi čije je vjerovanje relativizam nema svjetla istine,
čak se smatra opasnim govoriti o istini i sumnja se u vrednotu života i u valjanost
njegovih odnosa i obveza. A nije dosta pokušaj, nastavio je Papa, „da se zadovolji
želja mladih naraštaja za srećom, zatrpavajući ih predmetima konsumizma i prolaznim
darovima, jer tako se ostavlja po strani glavna svrha obrazovanja, a to je pripremanje
osobe kako bi bila kadra živjeti puninu života i dati svoj prinos dobru zajednice.
Danas više negoli u prošlosti, odgoj i obrazovanje osobe su pod utjecajem
poruka i ozračja širenih sredstvima javnoga priopćavanja koja se nadahnjuju na mentalitetu
i kulturi relativizma, konsumizma i lažnoga veličanja, odnosno zloporabe tijela i
spolnosti – istaknuo je Benedikt XVI. Govoreći o kršćanskome odgoju i obrazovanju,
upozorio je na važnost molitve i osobnoga prijateljstva s Isusom, jer samo onaj tko
poznaje i ljubi Isusa Krista može u životni odnos s Njim uvesti braću, jer nisu dostatna
ljudska djela da „djecu, adolescente i mlade privedu susretu s Isusom Kristom, kako
bi s njim uspostavili trajan i dubok odnos. Potrebna je milost i svjetlo Božje
koji djeluju u dubini srca i savjesti – kazao je Papa. Kršćanski odgoj, odnosno
oblikovanje vlastita života po uzoru na Boga koji je ljubav, treba blizinu ljubavi.
U odgoju je dakle odlučna osobna potpora koja onome koji raste daje jamstvo da je
ljubljen, shvaćen i prihvaćen, poglavito danas kada su osama i osamljenost rašireno
stanje koje se ne može liječiti bukom i skupnim konformizmom. U stvari ta pratnja
mora očitovati kako naša vjera nije nešto što pripada prošlosti, nego da može biti
danas življena, te da u njoj stvarno nalazimo svoje dobro. Tako se mladima može pomoći
da se oslobode od raširenih predrasuda i da se uvjere kako je kršćanski život razuman
i ostvariv, dapače, kako je daleko najrazumniji – upozorio je Benedikt XVI. Govoreći
o odgoju u vjeri, Papa je istaknuo kako je odgoj obveza obitelji. Ako su obitelji
nespremne kršćanski odgajati djecu, ili se ne zanimaju za kršćanski odgoj, upravo
se u takvim obiteljima osjećaju bračne krize, onda župe, oratoriji i zajednice mladih
trebaju u odgoju djece poduprijeti obitelji, pomažući im naći smisao bračnoga života.
Govoreći o obrazovanju kao o susretu sa slobodom, istaknuo je da je kršćanski odgoj
oblikovanje u istinskoj slobodi. Zaista, svaki obrazovni prijedlog usmjerava na odluku,
a upravo kršćanski prijedlog, s dužnim poštovanjem i ljubavlju, najdublje zaokuplja
slobodu, pozivajući je na vjeru i obraćenje – istaknuo je Benedikt XVI. Govoreći
o mladima, kazao je kako oni, iako su izloženi brojnim proturječnim idejama i tumačenjima,
žude za istinom i otvoreni su prema Isusu Kristu. Stoga mladima treba pomoći da prošire
obzorje svoje inteligencije, otvarajući se Božjem otajstvu, u kojemu se nalazi smisao
i životni put, te da prevladaju uvjetovanja racionalnosti koja vjeruje samo u ono
što se može kušati i mjeriti – kazao je Papa. U tome je smislu bitno svjedočenje.
Kada je riječ o odgoju u vjeri, središnji su lik svjedoka i uloga svjedočanstva. Kristov
svjedok jednostavno ne prenosi informacije, nego je osobno prožet istinom koju predlaže,
a dosljednošću vlastitoga života postaje vjerodostojna uporišna točka. Ali on ne upućuje
na samoga sebe, nego na Nekoga tko je beskrajno veći od njega, Kojemu vjeruje i iskusio
je Njegovu dobrotu. Pravi kršćanski odgojitelj svoj uzor nalazi u Kristu, Očevu svjedoku
koji ništa nije govorio svoje, nego što je naučio od Oca – kazao je Papa. Osvrnuvši
se na ulogu katoličke škole, koja u središte obrazovnoga nacrta stavlja Evanđelje,
a nastoji „promicati jedinstvo između vjere, kulture i života, što je temeljni cilj
kršćanskoga odgoja, primijetio je i dodao kako nastavnici-vjernici i učenici, kršćanski
odgojeni, mogu biti od velike koristi za državne škole. Zdrava laičnost školâ, kao
i drugih državnih institucija, ne podrazumijeva zatvaranje pred nadnaravnim niti lažnu
neutralnost obzirom na moralne vrednote koje su u temelju istinskoga obrazovanja osobe
– istaknuo je Papa i pozvao nazočne da mole za duhovna zvanja. Nježno i smjerno, ali
također jasno i odvažno, mladiće i djevojke, koji osjećaju da ih privlači i zadivljuje
prijateljstvo s Kristom, pozivamo da Ga nasljeduju – zaključio je Benedikt XVI.