G8 - puno obećanja bez stvarnih izgleda

Sastanak Skupine G8, završen 8. lipnja u Heiligendammu, u Njemačkoj, popratila su svjetla, ali i sjene. Sedam najbogatijih zemalja na svijetu (Sjedinjene Države, Japan, Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Italija, Kanada) te Rusija dale su važna obećanja, ali nakon preuzimanja obveza – prema mišljenju nevladinih organizacija - često se ne ostvari program s nezaobilaznim ciljevima.
Na skupu se govorilo o bitnome smanjenju emisije stakleničkih plinova, ali nisu određeni obvezujući ciljevi koje želi Europska unija, a među kojima ograničavanje klimatskoga zatopljenja na 2%, te smanjenja ispuštanja ugljičnoga dioksida za 50% do konca 2050. godine. Zemlje skupine G8 su se, osim toga, obvezale odobriti 60 milijardâ dolara za suzbijanje side, tuberkuloze i malarije. Međutim, više nevladinih organizacija ističe kako taj iznos nije dostatan za borbu protiv pandemijâ, a posebice se neodgovarajućim čini iznos određen za borbu protiv side. Obveza potpisana u Njemačkoj predviđa pomoć, tijekom sljedećih nekoliko godina, za 5 milijuna ljudi, dok, prema posljednjim podatcima Agencije Ujedinjenih naroda za borbu protiv side, na svijetu ima više od 11 milijuna ljudi kojima je žurno potrebno liječenje. Osim toga, skupina G8 je potaknula na žurne pregovore Svjetske trgovinske organizacije, ali ostaje i dalje neriješeno pitanje pomoći za zemljoradnju. Najavljeni su također novi pothvati u svrhu olakšavanja razgovora sa zemljama koje se sve više ističu (poput Kine, Indije, Brazila, Meksika i Južne Afrike), kao i praćenje stanja na Kosovu.
Osvrnuvši se na ovaj skup u razgovoru za našu radio postaju, Sergio Marelli, predsjednik Udruge talijanskih nevladinih organizacija, kazao je kako su primijećeni tračci nade, posebice što se tiče otvorenijega i fleksibilnijega stajališta Sjedinjenih Država o klimatskim promjenama. Međutim, riječ je o otvaranju koje mi još uvijek držimo nedostatnim, jer razgovarati o klimatskim promjenama, bez utvrđivanja ciljeva i vremenskih rokova, premali je napor. Dana su i velika obećanja za opći fond za suzbijanje side, odobreno je 60 milijardâ dolara, ali ima se osjećaj kao da se vrte iznosi i obveze već preuzeti na sastanku 2005. godine. Dobra volja, ali malo točno određenih obveza, to je ukratko moj sud o ovome skupu – kazao je Marelli. Na novinarovu primjedbu kako je ovaj sastanak u Njemačkoj bio jedan od najskupljih i štetnih za okoliš u povijesti, Marelli je napomenuo kako je to možda upozorenje koje poziva na pozornost kako bi takvi sastanci na vrhu, upravo zbog posljedica koje imaju na troškove i okoliš, trebali biti susreti na kojima se donose ozbiljne odluke. Uzaludno je organizirati te velike međunarodne događaje, s takvim troškovima, ako posluže samo za ponovno isticanje teoretskih i retoričkih izjava – upozorio je Marelli.