O zbivanjima u Crkvi u Hrvata, pripremio Vedran Šmitran

Svoju nebesku zaštitnicu, Majku Božju od Kamenitih vrata, Zagrepčani su svečano proslavili 31. svibnja, svečanim misnim slavljem i procesijom od katedrale do Kamenitih vrata. Euharistijsko slavlje u zagrebačkoj katedrali predvodio je predsjednik Austrijske biskupske konferencije bečki nadbiskup kardinal Christoph Schoenborn, u zajedništvu sa zagrebačkim nadbiskupom kardinalom Josipom Bozanićem, kao i austrijskim i hrvatskim biskupima, koji su istoga dana imali svoj prvi tematski susret.
U propovijedi je kardinal Schoenborn rekao kako ga uvijek iznova zadivljuje i dira zapažanje da se Marija časti u svim narodima i nacijama. Što nam to govori? Tko je to ona da je svi tako vole – upitao je kardinal, dodavši kako je Marija svima majka i pomoćnica. Kardinal je na koncu istaknuo kako je ljubav hrvatskoga naroda prema Mariji možda najveće identitetsko obilježje Crkve u Hrvatskoj. Ta je ljubav najbolje jamstvo da Crkva ostane ukorijenjena u hrvatskome narodu, da ona živi i učini vidljivom Marijinu ljubav prema svim ljudima, a osobito prema opterećenima, siromašnima i bespomoćnima, odnosno prema svima nama, jer smo svi mi siroti grešnici – zaključio je kardinal Schoenborn.
Izazovi za Crkvu u Europskoj uniji, pastoral turista njemačkoga govornog područja u Hrvatskoj te pastoral vjernika katolika Hrvata u Austriji – bile su to središnje teme spomenutoga, prvog susreta biskupa Hrvatske i Austrijske biskupske konferencije, koji se prošloga četvrtka održao u Zagrebu.
Predsjednik Austrijske biskupske konferencije kardinal Christoph Schoenborn izjavio je na konferenciji za novinare da to nije prvi put da se susreću austrijski i hrvatski biskupi, ali je prvi put da su se susreli kao dvije biskupske konferencije. Na pitanje koja bi trebala biti uloga Katoličke Crkve kada je riječ o pristupu Europskoj uniji, i je li ovaj susret doprinos tome, kardinal Schoenborn je odgovorio da su austrijski biskupi usvojili ono što im je papa Ivan Pavao II. rekao za svojega posjeta Beču: da ne treba više govoriti o postupku širenja Europske unije, nego o europeizaciji Unije, jer i one zemlje koje još nisu u Uniji, također jesu Europa. Europska unija će tek onda biti europska kada i Hrvatska bude u njoj, jer je Hrvatska Europa – poručio je kardinal Schoenborn.
Predsjednik Odbora HBK za sredstva društvenih komunikacija nadbiskup Ivan Devčić ovom je prigodom istaknuo kako mi imamo posebno dobre odnose s Crkavama Srednje Europe, te s onim zemljama koje su nekad bile u sastavu Austro-ugarske Monarhije. Znamo da u toj monarhiji puno toga nije valjalo, ali očito je bilo i nečeg dobrog, jer se mi danas, nakon demokratskih promjena, s tim zemljama najbolje razumijemo i imamo vrlo kvalitetne odnose, kako na crkvenoj tako i na političkoj razini – kazao je riječki nadbiskup, dodavši kako su tijekom povijesti sve europske narode na poseban način povezivale kršćanska vjera i Crkva, a to su temelji na kojima se i danas može graditi kvalitetno zajedništvo.
Pod predsjedanjem pomoćnog zagrebačkog biskupa Vlade Košića, Komisija Hrvatske biskupske konferencije „Iustitia et pax“ prošloga je utorka održala sjednicu na kojoj je, uz ostalo, bilo riječi i o pitanjima vezanim uz našu još uvijek neriješenu nacionalnu prošlost. Komisija je izrazila zabrinutost zbog nejednakog odnosa društva i pravnih državnih institucija prema svim počinjenim zločinima, te je pozvala odgovorne institucije u društvu da na primjeren način odgovore javnome pozivu kardinala Josipa Bozanića, upućenom 13. svibnja u Bleiburgu, da se procesuiraju svi ratni i poratni zločinci.
Kardinalovu propovijed, koja je izazvale brojna reagiranja u medijima, ovih je dana u cijelosti objavio Glas Koncila, kao izdanje u zasebnoj knjižici, pa je tako najširoj javnosti omogućeno da se uvjeri kako je kardinal o pitanjima hrvatske prošlosti progovorio kršćanski; a to onda znači univerzalno, humanistički, principijelno i oslobađajuće za sve ljude dobre volje.
U Sarajevu je 1. lipnja održan inicijativni sastanak za postavljanje spomenika papi Ivanu Pavlu II. u glavnome gradu Bosne i Hercegovine. Na sastanku, kojim je predsjedao vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, a na kojemu su sudjelovali i predstavnici gradskih i kantonalnih vlasti, ovome projektu Vrhbosanske nadbiskupije pružena je jednoglasna potpora, jer je papa Ivan Pavao II. učinio uistinu puno dobra za Sarajevo i za cijelu Bosnu i Hercegovinu. Želja je da se spomenik postavi na trgu ispred katedrale; u njoj je Ivan Pavao II. bio za svoga posjeta Sarajevu, a trg je i mjesto okupljanja mladih, pa je sve to na neki način poruka i simbol – kazao je kardinal Vinko Puljić, a predviđeno je da se ovom prigodom uredi i cijeli trg i prostor oko katedrale, kako bi sve izgledalo kao jedinstvena i skladna cjelina.