Izazovi i znaci nade na Starome kontinentu – to su bile glavne teme sedme sjednice
glavnoga tajništva Specijalnoga vijeća biskupske Sinode za Europu, koja je prošlih
dana održana pod predsjedanjem nadbiskupa Nikole Eterovića, glavnoga tajnika Sinode.
Crkva u Europi – stoji u zaključnome priopćenju sa sjednice – pozvana je suočiti se
s izazovima potamnjivanja nade, gubljenja pamćenja i kršćanskoga nasljedstva, straha
od budućnosti i „rastućim zamiranjem solidarnosti“. Iza gubljenja nade stoji pokušaj
da prevlada antropologija bez Boga i bez Krista – stoji u priopćenju. Istovremeno
su obećavajući znakovi nade „koji dolaze od kršćanske vjere ili su pod njezinim utjecajem,
među kojima su povratak slobode Crkvama u Istočnoj Europi te uključivanje tih zemalja
u europski proces ujedinjivanja po demokratskim metodama i u duhu slobode; usredotočenje
Crkve na duhovnu dimenziju i obavezu da u odnosima s društvenom i političkom stvarnošću
živi primat evangelizacije, promičući pomirenje među narodima i društvenim skupinama;
veća svijest vlastitoga poslanja svih kršenih, u raznolikosti i komplementarnosti
darova i zadaća; kao i povećana nazočnost žene u strukturama i okvirima kršćanskih
zajednica. U Europi dolazi do pojava od posebne važnosti kada se sučeljava s raznim
situacijama društvene ili građanske neudobnosti, jer sami prijedlozi rješavanja problema,
poput poštovanja vjerske slobode, jednakopravne primjene općih normi, problema nataliteta
i relativizacije braka i razlikovanja spolova, pokazuju izvjesno moralno zastranjivanje.
Svemu se tome, na čisto crkvenoj razini, pridružuje teška zadaća traženja ispravnoga
ekumenskog i međureligijskog dijaloga, već proširenoga na europskome tlu. Ti bi izazovi
– stoji u zaključku priopćenja – trebali potaknuti sve žive snage u Crkvi da obnove
zamah evangelizacije na starome kontinentu, koji pokazuje znakove umora, ali i ponovnoga
pridizanja.