Papa biskupima Međunarodne biskupske konferencije

Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i Kosovu potrebni su „mudri učitelji“ i „sveti pastiri“ koji će znati te zemlje iz teškoga nasljedstva realnoga socijalizma voditi prema europskoj integraciji, ne prepuštajući se da ih zatruju relativizam i materijalizam, obilježja Zapada – tim je riječima Benedikt XVI. primio u audijenciju biskupe Međunarodne biskupske konferencije svetih Ćirila i Metoda, na svršetku njihova pohoda 'ad Limina'.
Crkva koja živi i djeluje u tim zemljama nadahnjuje se i u službi je Krista, a ne nacionalnih i etničkih blokova – kazao je između ostaloga Sveti Otac, govoreći biskupima, koji su tijekom pohoda govorili o „potrebi čišćenja pamćenja“ od drama nedavne prošlosti i kako su voljni izgraditi istinski dijalog – između 500 tisuća katolika, koliko ih živi u njihovim državama – kao i ekumenski i međuvjerski dijalog. Sveti je Otac primijetio kako multietničnost i konfesionalnost lokalnu Crkvu potiču na posebnu duhovnu skrb i skladniju suradnju s drugim kršćanskim Crkvama. Pritom se osvrnuo na ulogu svećenika. Svećenik je u posvemašnjoj službi Crkve, živoga i duhovnoga tijela koje crpi svoju snagu ne iz nacionalnih, etničkih i političkih sastavnica, nego iz djelovanja Krista, nazočnoga u njegovim službenicima. Gospodin je zaista želio Crkvu otvorenu svima (...). Tijekom stoljeća, tradicija je očuvala njezino nepromijenjeno opće obilježje, dok se širila i dolazila u dodir s jezicima, rasama, narodima i različitim kulturama. O tome jedinstvu u različitosti Crkve, vi se svakodnevno možete osvjedočiti – kazao je Sveti Otac.
Sveti je Otac priznao kako poslanje Crkve na tim prostorima nije lako, ali je pozvao sve katolike da budu „evanđeoski kvasac koji kvasi društvo“. Zajedničko djelovanje će imati pozitivan odraz na društvo, jer je savjesti „oblikovane prema Evanđelju lakše potaknuti da izgrađuju ljudskije društvo“. Krivo shvaćena modernost danas na pretjeran način teži isticati potrebe pojedinca na štetu obveza koje svaka osoba ima prema Bogu i zajednici kojoj pripada. Važno je, primjerice, rasvijetliti pravo poimanje građanske i javne odgovornosti, jer upravo od toga shvaćanja proizlazi zauzimanje za svačije pravo i za uvjerenu integraciju vlastite kulture s drugima, težeći zajedno općem dobu – istaknuo je Papa.
Osvrnuvši se na ujedinjenje Europe i na prinos lokalnih Crkvi tome procesu, Papa je istaknuo sličnu obvezu za srpsku, crnogorsku, makedonsku i kosovsku zajednicu: to je teška obveza zbog, kako je rekao, „nedostatka sredstava“ i „malenosti katoličkih snaga“. Nije lako zaboraviti teško nasljedstvo više od četrdeset godina jednostranoga mišljenja, te su godine stvorile društveno ponašanje koje se nije zasnivalo na slobodi i pojedinačnoj odgovornosti, a istovremeno je teško oprijeti se napastima zapadnjačkoga materijalizma s opasnostima relativizma i etičkoga liberalizma, radikalizma i političkoga fundamentalizma. Nemojte se obeshrabriti, radije ujedinite snage i strpljivo nastavite svoje djelo, uvjereni da će se, s Božjom pomoću, ubrati plodovi koje će On učiniti da dozriju prema Njegovim tajanstvenim nacrtima spasenja – zaključio je Sveti Otac.