Obavijesna sredstva trebaju stručno i mjerodavno govoriti o religiji
Obavijesna sredstva trebaju stručno i mjerodavno govoriti o religiji. To je uvjerenja
nadahnjivalo studijski skup „Religija u tisku – katolištvo i druge religije u laičkim
i vjerskim tiskovinama“, prošlih dana održan na Papinskome sveučilištu 'Gregoriana'.
Osvrnuvši se na odnos religije i obavijesnih sredstava u razgovoru za našu radio
postaju Miriam Diez Bosh, docent novinarstva na Gregoriani, kazala kako je uvjerena
da je moguće, odnosno da se treba u tisku govoriti o religiji, budući da su teorije
o sekularizaciji proturječnost, jer vidimo kako je religija snažan čimbenik na međunarodnoj
pozornici; dakle, treba o njoj govoriti ali govoriti ispravno. Govoriti o islamu ne
znači govoriti samo o islamskome fundamentalizmu. Treba govoriti o religiji, ali na
stvaran način, te upozoriti izdavače na nedostatak stručnosti. Glavni urednik nikad
ne može dozvoliti da za šport ili gospodarstvo nema stručnjaka, naprotiv često si
dopuštaju da stručnjaka nemaju za religiju – istaknula je. Na upit je li moguće
putem tiska voditi međuvjerski dijalog, kazala je kako misli da je moguće, ali se
osobe koje govore o religiji trebaju stručno usavršiti, poglavito ne smiju biti površne,
moraju se truditi da ne govore dvosmisleno te da omogućuju da govore stručnjaci, vjerski
čelnici, njih trebaju slušati, njima se kao izvorom služiti, zatim novinari trebaju
bez poopćivanja znati pojasniti stvari, jer je upravo velika slabost novinarstva to
pojednostavljivanje; sve se svodi na promidžbenu krilaticu, a u tome je opasnost za
međuvjerski dijalog. Zatim bi se moglo govoriti o osobama koje govore o religiji,
a o njoj nemaju pojma, nesposobni su voditi dijalog unutar vlastite vjeroispovijesti
ili religije – istaknula je Bosh i dodala kako najviše zabrinjava svođenje religije
na političke kategorije, političku opredijeljenost: ljevičari, desničari, progresisti,
tradicionalisti... Zatim se vrše brojne dihotomije – veoma opasne po mome mišljenju
– između novoga i staroga, a sve je dublje i slojevitije. Papino predavanje u Regensburgu
je očit primjer nesposobnosti novinara da u dubokim govorima zamijete nijanse. Smatramo
kako predavanje nije bilo ni čitano ili je veoma neprofesionalno čitano od strane
novinara – zaključila je Bosh.