Papa Benedikt XVI. nakon kraćeg boravka u Castel Gandolfu vratio se u Vatikan. Danas
je na Trgu svetoga Petra predvodio Svetu Misu za svoj osamdeseti rođendan, koji će
Crkva svečano obilježiti u ponedjeljak, 16. travnja. Papa navršava 80 godina, ali
srce je mlado, jer je poruka koju naviješta uvijek nova – kazao je za našu radio postaju
nadbiskup Angelo Comastri, Papin vikar za Državu Grad Vatikan. U Crkvi godine ne čine
starost. Dob ovisi o srcu! Papino je srce mlado jer je zaljubljeno u Boga, prije svega
svojim svjedočenjem papinstva. Snažno me se dojmilo njegovo ponizno ulaženje u službu,
koju nije očekivao. Ušao je držeći se za ruku svoga prethodnika. Rijetko je koji papa
u prošlosti tako dobro govorio o svome neposrednom prethodniku. Ne zaboravljam riječi
koje je 20. travnja 2005. godine tijekom koncelebracije s kardinalima u Sikstinskoj
kapeli izgovorio: „Osjećam njegovu snažnu ruku, ruku Ivana Pavla II., koja uzima moju
ruku; vidim njegove nasmiješene oči; slušam njegov glas kako govori, poglavito meni:
„Ne boj se!“. To je ponizan stil koji se voli – kazao je nadbiskup. Na primjedbu
kako se Papa nazvao „blagim i odlučnim pastirom“, kazao je kako se blagost i odlučnost
ne isključuju. Odlučnost je vjernost istini, vjernost baštini; blagost je stanje kojim
se ističe odlučnost i vjernost. Benedikt XVI. uspijeva na izvanredan način povezati
blagost i odlučnost. Može se reći da mu u tome pomaže njegova narav, ali i milost
pomoću koje ju je izgrađivao – istaknuo je nadbiskup. Osvrnuvši se na Papinu novu
knjigu, kazao je kako je Papa uvijek bio učitelj, on dolazi iz školstva. Papa shvaća
kako su u zbunjeno doba poput našega poučavanje, davanje uputa i jasnoća veliki čin
ljubavi. Svijet putuje, život ništa drugo nije doli putovanje, a ako na putu nema
obilježja, ako nedostaju pravi prometni znaci, onda se zaluta. To Papa razumije i
zato knjiga koju je napisao ništa drugo nije doli čin ljubavi kako bi nam dao upute,
pokazao pravi put kojim treba ići; knjigom nam govori da je Isus Krist pravi put.
Isus je put, istina i život. Nema spasenja niti nade izvan Njega. Papa nas prije svega
na to treba podsjetiti, a mi smo mu stoga zahvalni – zaključio je nadbiskup Comastri.
Papa se prije izbora sučeljavao s brojnim poznatim predstavnicima laičkoga svijeta.
Poglavito su bile plodonosne rasprave o odnosu između razuma i vjere. Poznati talijanski
povjesničar Ernesto Galli della Loggia s budućim papom je raspravljao o „Povijesti,
politici i religiji“. Osvrnuvši se na taj susret kazao je kako ga je kardinal Ratzinger
prije službene rasprave pozvao u svoj ured. Tog se susreta veoma dobro sjećam, kardinal
se šalio na svoj i na račun drugih stvarajući ozračje opuštenosti, potpuno se zaboravljalo
koga imaš pred sobom – primijetio je profesor i dodao kako pape imaju tešku zadaću:
čuvati tradiciju na što ih obvezuje njihova uloga i dijalog sa suvremenom kulturom,
a Benedikt XVI. ima sve kvalitete za taj dijalog – zaključio je profesor Galli della
Logga. Između laika koji dijalogiziraju s Benediktom XVI. ističe se bivši predsjednik
talijanskoga Parlamenta Marcello Pera, koji je s ondašnjim kardinalom Ratzingerom
napisao knjigu o Europi „Bez korijena“. Govoreći o svojim raspravama s Papom, kazao
je kako najviše cijeni Papinu intelektualnu strogoću, dubinu misli, jasnoću i hrabrost.
Papa je blag čovjek, sluša svoga sugovornika, ne očituje svoju intelektualnu nadmoć,
uvijek nastoji da se sugovornik udobno osjeća, on je po naravi blag – kazao je Pera.