O odnosima Svete Stolice i Izraela

Apostolski nuncij u Izraelu i delegat za Jeruzalem i Palestinu, nadbiskup Antonio Franco neće 15. i 16. travnja u Jeruzalemu sudjelovati na obilježavanju Dana sjećanja na Holokaust. To je potvrdio nuncij koji je za agenciju SIR pojasnio kako je riječ o „bolnom odricanju“. Napisao sam pismo upravitelju Yad Vashema – kazao je nuncij – protumačivši kako smo već prošle godine očitovali svoju teškoću zbog fotografije s natpisom o Piju XII. Naime, tekst govori o „dvosmislenom“ držanju Pape tijekom Drugoga svjetskoga rata. U odgovoru na pismo koje su objavili neki dnevnici stoji kako se ne može mijenjati povijesnu istinu. Činjenice se ne mogu mijenjati ali su njihova tumačenja suprotna drugim povijesnim istinama i poglavito čitavoj historiografiji koja drugačije tumači. Teško mi je ići u muzej i gledati tako predstavljenoga papu Pija XII., a to sam istaknuo u pismu. Možda bi se moglo skinuti sliku ili promijeniti tekst. Papa zaista ne treba biti smješten među osobe koje bi se morale stidjeti za ono što su činile protiv Židova. Pio XII. se ne bi trebao stidjeti za spašavanje Židova, o čemu govore povijesni izvori. Moje pismo, slično prošlogodišnjem pismu – pojasnio je nuncij – željelo je svratiti pozornost na problem. Unatoč svemu želim istaknuti kako moja odsutnost ne znači nedostatak poštovanja i sjećanja na žrtve te tragedije. To uopće nije upitno. Čitajući dnevnike – zaključio je nuncij – kategorički odbijam reći da Crkva i Sveta Stolica nakon svega što je bilo učinjeno imaju bilo kakve odgovornosti u nepomaganju Židovima. Na to sam želio upozoriti. U muzeju je fotografija Pija XII. prvi put izložena 2005. godine i već je tad bivši apostolski nuncij, nadbiskup Pietro Sambi, tražio promjenu popratnoga teksta.
Osvrnuvši se na problematični tekst u razgovoru za našu radio postaju Gian Maria Vian, profesor povijesti na rimskome sveučilištu 'Sapienza' kazao je kako bi želio da to ostane predmet povjesničara, te da ne utječe na međuvjerske odnose. Smatram da povjesničari moraju obavljati svoj posao, pošteno, bez predrasuda, bez zapreka, priznajući da demonizacija, crna legenda, kako je već rečeno, o papi Piju XII. potječe od sovjetske propagande tijekom Drugoga svjetskog rata; istražujući, bez iskrivljivanja, djelo Pape i Crkve u Rimu u spašavanju što većega broj Židova. Ta je činjenica neporeciva – istaknuo je profesor. Na primjedbu našega novinara kako su se u prošlosti o toj žalosnoj legendi, koja mrlja lik pape Pija XII., bavili Pavao VI., Ivan Pavao II., a sada i Benedikt XVI., kazao je kako se kontinuitet vidi u tri točke: obrana Papinoga djela utemeljena na povijesnim dokumentima, očitovanje poštovanja za žrtve holokausta te želja za uspostavljanjem prijateljskih odnosa među stranama. Papa Benedikt ju je očitovao u Auschwitzu, Ivan Pavao II. neumorno propovijedao, a to je tijekom II. vatikanskoga sabora i svoga papinstva činio i Pavao VI. – zaključio je profesor.
Držimo da ova teška, mučna i žalosna rasprava ne treba utjecati na ozbiljne dinamične, istinske napore između Izraela i Svete Stolice – kazao je Oded Ben-Hur, izraelski veleposlanik pri Svetoj Stolici. Ne možemo zaboraviti dramatične, povijesne korake Ivana Pavla II. i sadašnjega Pape. Rekao bih da u ime bratstva treba cijeniti i poštovati osjećaje izraelskoga naroda. Na desetke tisuća preživjelih sa sobom nose izvjesnu istinu, koja je drugačija od vatikanske. Mi govorimo nešto sasvim jednostavno: čim bude moguće istraživati, vidjeti i čitati vatikanske dokumente koji govore o ratnim godinama, bit će moguće donijeti povijesni sud – istaknuo je veleposlanik. Osvrnuvši se na problematični tekst, kazao je kako se o njemu već duže vrijeme razmišlja. Već nakon pisma bivšega apostolskoga nuncija Pietra Sambija, bilo je obećano preispitati tekst, zajednički vidjeti mogućnost rješavanja problema. U međuvremenu, bez obzira na to, spomen na holokaust treba poštovati – kazao je veleposlanik i dodao kako rasprava o tome ne treba utjecati na činjenicu da je holokaust bio najtraumatičniji povijesni događaj za židovski narod. Zatim o držanju, upitnost ponašanja Pija XII. treba raspravljati poslije, paralelno, ali neovisno od spomena na žrtve holokausta – zaključio je veleposlanik.