Uskrs u svijetu

Latinski jeruzalemski patrijarh Michel Sabbah u uskrsnoj je propovijedi uputio apel „da se prekine začarani krug nasilja“. Jeruzalemski kršćani po snazi uskrsne nade danas žive puninu Pashe – istaknuo je patrijarh slaveći Misu s brojnim hodočasnicima iz cijeloga svijet pred praznim Isusovim grobom. Patrijarh je govorio o duhovnoj radosti zbog Kristove pobjede nad patnjom i smrću. Otajstvo patnje – rekao je – još je životni put; otajstvo grijeha koje od samoga početka ljudske povijesti izgleda bratoubojstvo, posvuda se nastavlja do naših dana. „ Dobro i zlo se isprepliću u našem osobnom životu i u odnosima među narodima. Ako nam je Bog zapovjedio da budemo savršeni i sveti, kao što je On, to znači da nam je dao moć kako bismo ispunili to što od nas zahtijeva – istaknuo je patrijarh. Potom je, posluživši se riječima iz Prve Petrove poslanice, pozvao na poslušnost istini, na bratsku ljubav, na ponašanje dostojno slobodnih ljudi, „bez zloporabe slobode“. Duh Pashe, istaknuo je, poziva sve u zemlji Uskrsnuća i slobode, koji snose odgovornost za mir i za rat da konačno prekinu stoljetni sukob i ljudsku nemoć da ga se obustavi, četrdeset godina okupacije i nemoći da ju se prekine. Pozvao je sve da posegnu za novim kriterijima, novom vizijom koja će prekinuti začarani krug nasilja. Patrijarh je Izraelcima, Židovima, poželio da slave Pashu svetosti, slobode i mira, poželio je također slobodu i prestanak patnji palestinskome narodu, kršćanima i muslimanima. Naše slavljenje Pashe je molitva za sve, ona je obnavljanje naše ljubavi za sve – zaključio je patrijarh Sabbah.
U čitavoj Aziji slavljen je Uskrs, a poglavito je bilo dirljivo na Solomonskim otocima, koje je prošli tjedan pogodio veleval ostavivši, osim preminulih, na tisuće beskućnika. U Istočnom Timoru se u prigodi političkih izbora, pozvalo na mir i trijeznost. Uskrs je u Kini obilježen novim krštenjima. U Pekingu je u „službenim crkvama kršteno barem 800 stotina duša, više od tisuću ako se zbroje krštenja „neslužbene crkve“ – kazao je Bernardo Cervellera, glavni urednik agencije AsiaNews. Nakon više desetljeća komunističkoga materijalizma i egoizma, u zemlji se sve više osjeća potreba za religioznošću. Unatoč svemu progoni ne prestaju. Dvojica svećenika su osuđena na zatvorske kazne jer su ilegalno išli na hodočašće u Rim. Brojne zajednice nisu zbog povećanoga policijskog nadzora mogle slaviti Uskrs. Međutim, zabilježena su nova krštenja u Hong Kongu, Mongoliji, Japanu, Indiji Vijetnamu i Kambodži. Na Tajlandu se također bilježe nova krštenja, poglavito među brdskim plemenima, za koja postati kršćaninom znači ući u svijet oslobođen od zlih duhova. Ali i među budistima ima obraćenika na kršćanstvo, zahvaljujući ponajviše prijateljstvu s kršćanima. U Šri Lanki su Crkve s juga zemlje poslale prikupljenu potporu za 200 tisuća izbjeglica na sjeveru, gdje bjesni građanski rat. U Koreji se Uskrs slavio kao pobjeda života protiv kulture smrti: pobačaja i manipulacije ljudskim embrijima, potpomognute vladinom potporom. U Indoneziji, Iraku i Pakistanu, unatoč napetosti prouzročenoj islamskim terorizmom, vjernici su dostojno proslavili uskrsne blagdane. I u tim je zemljama bilo novih krštenja, potajnih, zbog straha od optužbe za prozelitizam ili odmetništvo od islama.
U Latinskoj je Americi običaj proslavljenom Kristu pridružiti ožalošćenu Majku. Pučka pobožnost vjerna liturgijskom slavlju, prema kojemu je Bog uskrsnućem Sina radošću ispunio Blaženu Djevicu, Sina pridružuje Majci u času bola i smrti, ali i u radosti uskrsnuća. U brojnim su se latinskoameričkim državama na uskrsno jutro održavale dvije zasebne procesije; jedna sa slikom Žalosne, druga pak sa slikom Uskrsloga; spajanjem se procesija željelo istaknuti kako je Blažena Djevica bila prva i posvemašnja sudionica otajstva Sinova uskrsnuća. Latinskoamerički narodi Marijinom zagovoru povjeravaju budućnost, obitelj, društvenu stvarnost kojoj prijete vjetrovi laicizma i moralnoga relativizma, ali i velike društvene nepravde. Bez Uskrsa nema rješenja za probleme čovještva – kazao je kardinal Julio Terrazas, bolivijski nadbiskup.
Konačno i u Europi, točnije Španjolskoj, ETA je najavila prestanak terorističkih akcija ako Vlada smanji pritisak na baskijske krajeve i omogući njihovoj stranci sudjelovati na lokalnim izborima. U Rimu su pak kao potporu Vladinu prijedlogu za moratorij na smrtnu kaznu, Zajednica svetoga Egidija, udruga „Neka nitko ne dira Kajina“ i Rimska općina organizirali mimohod, od sjedišta općinske Vlade do Trga svetoga Petra, kamo su sudionici stigli za Papin blagoslov 'Gradu i Svijetu'.