Donosimo neke dijelove pozdravnog govora zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića
na otvaranju Konferencije "Solidarnost i zajedništvo s Crkvom u Bosni i Hercegovini
– umreženost za nove vizije", koji je održao u Zagrebu, 16. ožujka. Hrvatska biskupska
konferencija, u suglasnosti s Biskupskom konferencijom Bosne i Hercegovine, odlučila
je pokrenuti Tjedan solidarnosti s Crkvom u Bosni i Hercegovini. Tu akciju, koja bi
u stanovitom smislu trebala zaživjeti kao trajnija praksa, HBK provodi po svojoj karitativnoj
ustanovi, a to je Hrvatski Caritas. On je u suradnji sa sestrinskim Caritasom iz Bosne
i Hercegovine zadužen za organizaciju i provedbu tog pothvata. Stoga odajem priznanje
svim karitasovim djelatnicima za velikodušan angažman. Solidarnost i zajedništvo hrvatskih
građana i Crkve u Hrvatskoj s hrvatskim narodom i Crkvom u Bosni i Hercegovini nije
nova inicijativa. Zajedništvo i iskazivanje solidarnosti ostvarivani su na osobit
i konkretan način od početka devedesetih godina prošloga stoljeća u vrijeme ratnih
stradanja. Na ovim se područjima tada odvijala intenzivna suradnja između Caritasa
na različitim razinama: lokalnoj, nacionalnoj, kontinentalnoj i svjetskoj. Pružana
je pomoć prognanicima i izbjeglicama u Hrvatskoj, a upućivana pomoć onima koji su
ostali u Bosni i Hercegovini ili se tamo vratili, ne gledajući na vjersku, nacionalnu
ili inu pripadnost. U tome je posebnu ulogu imao Caritas sa sjedištem u Zagrebu. Nove
su, međutim, ili bolje rečeno, drugačije okolnosti u kojima se danas želi nastaviti
ostvarivanje solidarnosti i zajedništva s Crkvom i narodom u Bosni i Hercegovini.
Putem brojnih kontakata s biskupima Bosne i Hercegovine, posebno s ovdje nazočnim
uzoritim kardinalom Vinkom Puljićem, kao i prigodom posjeta katoličkim župama u Bosni
i Hercegovini, mogao sam se osvjedočiti o teškim prilikama u kojima žive tamošnji
katolici. Društvene, vjerske, gospodarske i političke prilike u poratnoj Bosni i Hercegovini
iznimno su složene. Stoga, Hrvatska biskupska konferencija smatra nužno potrebnim
senzibilizirati javnost u Hrvatskoj za teške prilike Crkve u Bosni i Hercegovini.
Tek jasna svijest o tome može potaknuti na djelotvorniju ljubav, koja će tražiti i
iznalaziti prikladnije načine pomaganja, prilagođene konkretnim osobama u novim prilikama.
Kršćanska solidarnost neodvojiva je od življene kršćanske vjere. Na to podsjeća
ne samo prva enciklika pape Benedikta XVI.: Deus Caritas est, već i netom objavljena
Papina postsinodalna apostolska pobudnica Sacramentum Caritatis ("Sakrament ljubavi").
Benedikt XVI. izričito naglašava: "Crkvene dobrotvorne ustanove, posebno Caritas,
na različitim razinama provode važnu službu pomaganja potrebitima, prije svega najsiromašnijima.
Nadahnute Euharistijom, sakramentom ljubavi, one postaju stvarnim izrazom te ljubavi;
stoga zaslužuju svaku hvalu i podršku zbog djela solidarnosti u svijetu". Radostan
sam što su se na poziv Hrvatskog Caritasa na ovu Konferenciju odazvali mnogi odgovorni
ljudi s različitih područja angažmana i relevantni stručnjaci iz obiju zemalja. Neka
zajedničko razmišljanje o perspektivi naroda Bosne i Hercegovine i Crkve u toj zemlji
urodi potrebnim smjernicama i akcijama za provedbu prioritetnih i dugoročnih projekata
solidarnosti, kazao je kardinal Bozanić.