Neka kršćanske vrednote budu kvasac civilizacije za Europu trećega tisućljeća

Neka kršćanske vrednote budu kvasac civilizacije za Europu trećega tisućljeća – kazao je Benedikt XVI. izaslanstvu Povjerenstva biskupskih konferencija Europske zajednice koje se u prigodi obilježavanja 50. obljetnice Rimskih ugovora okupilo na simpoziju u Rimu. Papa je u zanosnom govoru potaknuo sve kršćane Staroga kontinenta da se zauzmu za pravednu i solidarnu Europu. U pozdravnome govoru biskup Adrianus van Luyn, predsjednik Povjerenstva, istaknuo je kako kršćane svih vjeroispovijesti vjera poziva na posebnu odgovornost za zajednicu europskih naroda.
Kako bi se približili svojim građanima, neka vlade Unije ne isključuju „bitnu sastavnicu europskoga identiteta kao što je kršćanstvo“ – potaknuo je Papa naglasivši temeljne vrednote ujedinjene Europe. Ne može se graditi pravu europsku „zajedničku kuću“ zanemarujući vlastiti identitet narodâ našeg kontinenta. Riječ je naime o povijesnome identitetu, kulturnome i moralnome, prije nego li zemljopisnom, gospodarskom ili političkom; taj je identitet satkan od skupa općih vrednota, čijem je oblikovanju pridonijelo kršćanstvo, stekavši tako obzirom na Europu ne samo povijesnu ulogu, nego i utemeljujuću. Te vrednote, koje su duša Kontinenta, trebaju u Europi trećega tisućljeća ostati kao „kvasac civilizacije“ – upozorio je Sveti Otac.
Ako bi nestale te vrednote, kakao bi mogao Stari kontinent – zapitao se Papa – obavljati ulogu „kvasca“ za cijeli svijet?. Nije, dakle, razlog iznenađenja – dodao je – što današnja Europa, premda bi se htjela nametnuti kao zajednica vrednota, izgleda da sve više osporava postojanje općih i apsolutnih vrednota. Prema Papinome mišljenju, riječ je o „posebnom obliku odmetništva od same sebe, još prije negoli od Boga. Tako se „širi uvjerenje da je promišljane o dobrima jedini put za moralno razlučivanje i da je opće dobro istovjetno kompromisu. Ali – upozorio je Papa – to nije prihvatljivo „kad god zahtjeva sporazume koji štete ljudskoj naravi“.
Zajednica koja se izgrađuje ne poštujući pravo dostojanstvo ljudskoga bića, zabravljujući da je svaka osoba stvorena na sliku Božju, nikome ne čini dobro. Upravo stoga izgleda sve nužnijim da se Europa čuva od pragmatizma, danas proširenoga, koji sustavno opravdava kompromis o bitnim ljudskim vrednotama, kao da je to neizbježno prihvaćanje navodnoga manjeg zla – istaknuo je Benedikt XVI. i dodao kako taj pragmatizam predstavljaju “kao uravnotežen i realističan“ ali „on nije takav, upravo stoga jer niječe vrijednosnu i idealnu dimenziju, koja je nerazdvojiva od ljudske naravi“. Zatim, kad se u taj pragmatizam uključe težnje te laicističke i relativističke struje, kršćanima se niječe pravo da kao takvi sudjeluju u javnoj raspravi ili se, u najmanju ruku, njihov prinos diskvalificira optužbom da žele štititi neopravdane povlastice – primijetio je Benedikt XVI.
Stoga se u ovome povijesnom trenutku, primijetio je Papa, Europska unija kako bi bila valjan jamac pravne države i učinkovit promicatelj općih vrednota treba jasno priznati sigurno postojanje stabilne i stalne ljudske naravi, izvora zajedničkih prava za svakoga pojedinca, uključujući i one koji ih niječu. U tom kontekstu, dodao je Sveti Otac, „valja uvijek kad su kršena temeljna ljudska prava, očuvati pravo na priziv u savjesti“. Potom je istaknuo potrebu „da se između socijalne i gospodarske dimenzije odredi zdrava ravnoteža“, očitovavši zabrinutost za demografsko europsko stanje. Pod demografskim vidikom, treba se nažalost konstatirati da se Europa zaputila putem koji bi je mogao dovesti do rastanka s poviješću. To može, osim gospodarske krize, prouzrokovati ogromne teškoće u društvenom jedinstvu i, posebice, poticati opasan individualizam, nepozoran na posljedice za budućnost – kazao je Papa i dodao kako izgleda da Europa gubi povjerenje u vlastitu budućnost. Proces ujedinjenja nisu prihvatili svi, zbog uvriježenog dojma da su razna „poglavlja“ europskoga nacrta napisana ne vodeći računa o očekivanjima građana. Stoga je Sveti Otac ohrabrio kršćane pozvane izgraditi novu Europu. Vi znate da je vaša zadaća s Božjom pomoću pridonijeti izgradnji nove Europe, realne a ne ciničke, bogate idealima i slobodne od naivnih iluzija, nadahnute na vječnim i životvornim istinama Evanđelja. Stoga budite na europskoj razini djelotvorno nazočni u javnoj raspravi, svjesni da je ona sastavni dio nacionalne rasprave, pridružite toj obvezi učinkovito kulturno djelovanje. Neka Gospodin svaki vaš napor učini plodnim i pomogne vam prepoznati i vrjednovati pozitivne elemente nazočne u današnjoj kulturi, odbacujući hrabro sve ono što je protivno ljudskome dostojanstvu – zaključio je Benedikt XVI.