Vijesti iz svijeta

Dvadeset i prvi ožujka 1960., tragičan je datum masakra u Sharpevilleu, u Južnoj Africi, kada je policija ubila 69 pacifista koji su prosvjedovali protiv zakonâ koje je donio režim apartheida. Šest godina poslije, Ujedinjeni narodi su odlučili posvetiti taj dan borbi protiv rasne diskriminacije i ksenofobije. Ta inicijativa, kojom započinje Tjedan solidarnosti s narodima u borbi protiv rasizma i rasne diskriminacije, ove je godine usredotočena na temu „Rasizam i diskriminacija – Prepreke za razvoj“. Oblici rasizma pogađaju svoje žrtve, ali ograničuju također buduće perspektive društava koja ih dopuštaju – napomenuo je Ban Ki-Moon, glavni tajnik Organizacije ujedinjenih naroda u svojoj poruci za Dan borbe protiv rasne diskriminacije. Osvrnuvši se u razgovoru za našu radio postaju na najčešće oblike diskriminacije, Marco De Giorgi, glavni ravnatelj Talijanskoga nacionalnog ureda za borbu protiv rasne diskriminacije, istaknuo je kako su dva najkritičnija područja radna sredina i pravo na stan. Što se tiče radne sredine, problemi su različiti: od teškoća u pronalaženju posla, pa do prakticiranja mobbinga. Što se pak tiče stana, De Giorgi je posebice istaknuo čestu pojavu u obavijestima o najmu stana, u kojima se ističe da su stranci nepoželjni. Stoga je potrebno prilagoditi poštovanje prema osobitostima religijâ i razlikama među narodima, s općim vrednotama, odnosno s ljudskom cjelovitošću, ljudskim dostojanstvom, i ravnopravnošću između muškaraca i ženâ – kazao je između ostaloga De Giorgi.
U posljednjim se desetljećima promijenio pogled na osobe rođene s Downovim sindromom, koje su danas više uključene u društvo. Međutim, još treba puno toga učiniti kako bi se nadvladale predrasude i pogrešne informacije o onima koji su pogođeni tom bolešću – zaključeno je na brojnim inicijativama organiziranima u prigodi Svjetskoga dana Sindroma Down, koji je obilježen 21. ožujka. Govoreći o toj bolesti u razgovoru za našu radio postaju, Anna Contardi, iz Talijanske udruge osoba pogođenih tim sindromom, kazala je kako se njegovi uzroci još uvijek ne poznaju, te je stoga nemoguće preventivno djelovati. Jedino što se može učiniti, i što se potom povjerava individualnoj etičkoj odluci, jest eventualna prenatalna dijagnoza tijekom trudnoće i eventualni prekid trudnoće, što ja, međutim, ne mogu nazvati prevencijom – istaknula je Anna Contardi.
O vodi ovise zdravlje, produktivnost i preživljavanje, odnosno, jednom riječju – život. Pa ipak, to je dobro mnogima ukraćeno. Milijardu i pol ljudi, naime, nema pristup čistoj vodi, i zbog toga godišnje umre 11 milijuna ljudi, od kojih polovicu čine djeca. U poruci za Svjetski dan vode, koji se obilježava 22. veljače, Ban Ki-Moon, glavni tajnik Organizacije ujedinjenih naroda, upozorio je kako su četrdeset i tri zemlje u svijetu danas u opasnosti od suše. Stoga i tema ovogodišnjega dana glasi „Suočiti se s nedostatkom vode“. Na upit novinara naše radio postaje je li moguće da taj problem bude uzrok ratnih sukoba, Pasquale Speduto, predsjednik tijela Organizacije ujedinjenih naroda koje se bavi promatranjem odlukâ vezanih uz vodene izvore, kazao je kako voda može prije postati čimbenik suradnje, ali jasno je – kako je kazao – da se uz povećanje nedostatka vode povećava i opasnost od sukoba. Stoga je potrebna svijest o opasnostima kojima se ide u susret, ali i smanjenje neprimjerenoga upravljanja vodom, te snižavanje zagađenja samih voda – istaknuo je Speduto.