Vrednote i perspektive sutrašnje Europe

Osnivanjem Europske ekonomske zajednice i zajednice za atomsku energiju 27. ožujka 1957. godine službeno je zaživjela Europa. Pedeseta obljetnica Rimskih ugovora obilježava se u 27 zemalja Europske unije, događaj je znakovit ne samo za politički i institucionalni nego i za crkveni svijet. U petak, 23. ožujka, u Rimu se održava Europski kongres “Vrednote i perspektive sutrašnje Europe“, koji je organiziralo Povjerenstvo episkopata Europske zajednice. Kako bi pripremili ovaj kongres Povjerenstvo je ustanovilo „Znanstveni odbor“, koji će kongresu podnijeti izvješće o vrednotama Europske unije.
Osvrnuvši se na ciljeve Europskoga kongresa u razgovoru za našu radio postaju mons. Noël Treanor, glavni tajnik Povjerenstva, kazao je kako je Crkva nazočnošću i sudjelovanjem brojnih laika u Europi mogla pobuditi zanimanje, potaknuti katolike, kršćane, kao europske građane, da se uključe u raspravu o budućnosti Europe kako bi mogli istaknuti važnost žive kršćanske baštine, da zajamče potpuni razvoj ovoga europskoga nacrta, koji nadilazi stvarnost tržišta. Gospodarska je stvarnost uvijek bila veoma važna i bila je pokretač kako bi se ostvario kanal vrednota. Ovaj europski nacrt, koji nadilazi trgovinu, treba poslužiti za promidžbu dostojanstva osobe i ljudskoga društva kao takvoga.
Govoreći o krizi Europske unije, kazao je kako u njezinim članicama, kao i posvuda u svijetu, postoje velike tjeskobe koje muče europsko i svjetsko stanovništvo. Danas, u kontekstu tih tjeskoba, mislim kako je veoma važna uloga Povjerenstva i Crkve kao i svih kršćanskih Crkvi da nastoje unutar kršćanskih zajednica naći, napisati, usvojiti zajednički jezik obzirom na strahove i tjeskobe koje prijete jedinstvu društva. Neznanje potiče strah. A tamo gdje postoji osjećaj teškoće, gdje se predmnijeva da nešto nije u redu, da ne funkcionira, treba govoriti jednim jezikom, kako bi se riječju došlo do shvaćanja, a kad se shvati da se počnu usvajati strategije, ne samo političke i gospodarske, nego i etičke u sučeljavanju s tim izazovima. Na taj ćemo način nastojati dati ljudski oblik sutrašnjem europskom društvu – istaknuo je. Na primjedbu kako se danas Crkvi zamjera da se upliće u javni život, kazao je kako je istina da postoje struje koje Crkvi niječu pravo sudjelovati u javnoj raspravi, takvih struja je uvijek bilo. Crkva će nastaviti izražavati se na proročki način. Ta opiranja pozivaju Crkvu da čisti svoje argumente i promišljanje te da pojasni kako sudjelovanje u javnoj raspravi nije traženje povlastica nego usluga čitavome čovještvu – kazao je monsinjor. Osvrnuvši se na ulogu katolika u javnome životu, kazao je kako se želi sve učiniti da se u svim državama na nacionalnoj razini laikat organizira u raznim područjima javnoga života, u politici, poduzetništvu, akademijama i sveučilištima, da bude žena i muškaraca katolika, kršćana, koji će kao stručnjaci pratiti velike izazove današnjega društva. Veliki je izazov za Crkvu u informatiziranome društvu kako ogromno bogatstvo kršćanskoga nauka, vrednote Evanđelja, sadržaj crkvenoga socijalnog nauka, primijeniti u govor odgovornih u društvu, državama i narodima. Treba učiniti sve da ta sposobnost, te stvarnosti, postoje u raznim državama – zaključio je msgr. Treanor.