Opća audijencija srijedom

U vremenima u kojima etika i religija gube smisao, pouka starih kršćanskih apologeta koji su branili Evanđelje od poganske mitologije i mode onoga vremena, ponovno je vrlo aktualna – kazao je papa Benedikt XVI. na današnjoj općoj audijenciji na Trgu svetoga Petra, na kojoj se okupilo 25.000 ljudi. Sveti je Otac svoju katehezu posvetio liku prvoga kršćanskog apologeta, svetoga Justina, a audijenciju je završio apelom za pomoć bolesnima od tuberkuloze.
Krist je potvrdio da je on istina, a ne običaj. Međutim, mitovi i mode koje se izmjenjuju u raznim vremenima, nadahnjuju se izvještačenim obredima koji nemaju veze, i štoviše, zavode s pravog puta u odnosu na Evanđelje. To se događalo prije dvije tisuće godina – kada se, u početcima kršćanstva, jedna kategorija pisaca zauzela za obranu njegovih načela i vrednota – i događa se danas, budući da su ta ista načela i vrednote na udaru etičkoga relativizma. To je, ukratko, bila pouka koju je Sveti Otac istaknuo razmišljajući o životu svetoga Justina, filozofa i mučenika, koji je živio na početku II. stoljeća poslije Krista, i umro mučeničkom smrću 165. godine, u vrijeme Dioklecijanove vladavine. Spisi apologetâ poput Justina imali su dva cilja: obraniti kršćanstvo, koje se rađalo, od teških optužbi pogana i Židova, te izložiti sadržaje vjere koristeći se takvim govorom i kategorijama misli koji će biti shvatljivi njihovim primateljima. Protivnik je, za sve, bilo poganstvo.
Prvi su kršćani, naime, hrabro odbili svaki kompromis s poganskom religijom – napomenuo je nadalje Sveti Otac. Smatrali su je idolopoklonstvom, pa i po cijenu optužbi za „grješnost“ i „bezbožnost“. Na poseban je način Justin, posebice u svojoj prvoj Apologiji, proveo nesmiljenu kritiku u odnosu na pogansku religiju i njezine mitove, koje je smatrao đavolskim „skretanjima“ na putu istine – istaknuo je Papa. To međutim, nije slučaj s grčkom filozofijom, koja je povlašteni prostor za susret s kršćanskom vjerom, do koje je došao nakon dugoga puta. Stari zavjet i grčka misao, dva su puta – prema Papinim riječima – koja vode do Krista i do Riječi, odnosno do Krista kao Riječi istine. Ta istina, koja je bila udaljena od poganske religije usredotočene na mit, osudila je potom tu istu religiju na neizbježni zalazak – primijetio je Sveti Otac. Taj je zalazak bio logična posljedica odvojenosti religije – svedene na umjetan skup svečanosti, dogovora i običaja – od istine života. Justin, a s njime i ostali apologeti, zapečatili su jasno stajalište kršćanske vjere za Boga filozofâ protiv lažnih bogova poganske religije. Bila je to odluka za istinu života protiv mita običaja – istaknuo je Sveti Otac.
Na protivnost između istine i običaja, nekoliko će se desetljeća poslije Justina osvrnuti još jedan veliki pisac, Tertulijan. Njegova je rečenica „Krist je potvrdio da je on istina, a ne običaj“. U suvremenim se jezicima riječ „običaj“ može prevesti izrazima „moda kulture, moda vremena“. U vremenu kao što je naše, obilježenome relativizmom u raspravama o vrednotama i religiji - kao i u međureligijskome dijalogu -, ovo je pouka koju ne valja zaboraviti – istaknuo je Sveti Otac u katehezi na audijenciji koju je završio podsjećajući kako će 24. ožujka međunarodna zajednica obilježiti Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze. Ta bolest svake godine odnese dva milijuna života, od kojih 98% čini pučanstvo zemalja u razvoju. Stoga je Sveti Otac izrazio želju da taj događaj podupre veću odgovornost u liječenju te bolesti i sve veću solidarnost s onima koji boluju od nje. Na njih i na njihove obitelji zazivam utjehu Gospodina, te ohrabrujem pothvate u pružanju pomoći koje Crkva promiče na tom području – kazao je na koncu Sveti Otac.
Hodočasničke skupine iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, Sveti je Otac pozdravio na hrvatskome jeziku, ovim riječima:
„Od srca pozdravljam i blagoslivljam hodočasnike iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine! Korizmeno vrijeme neka vas potiče na osobno obraćenje i duhovnu obnovu kako biste radosno nasljedovali Krista riječju i djelima ljubavi. Hvaljen Isus i Marija!“
Tijekom srdačnoga susreta pape Benedikta XVI. s profesorima Teološkoga fakulteta u Tübingenu, održanoga u srijedu 21. ožujka nakon opće audijencije, Sveti je Otac ponovno istaknuo kako teologija treba biti u službi Crkve i Božjega naroda. Tijekom susreta, koji je posebno razveselio Svetoga Oca, Papa je u šali kazao kako ga je taj događaj vratio u vrijeme kada je on poučavao na Sveučilištu u Tübingenu, zbog čega se osjeća mlađim. Teologija nije znanost za mali broj ljudi – istaknuo je Sveti Otac – ona je važna za sve; ona, naime, odgovara na pitanja koja si postavlja čovječanstvo, te pojašnjava sadržaj Istine. Ovaj je susret – prema Papinim riječima – znak jedinstva koje postoji između poučavanja teologije i pastoralne službe prvosvećenika. Teolog se uvijek treba pitati odgovara li istini ono što on piše, i koliko je to važno za današnji svijet – kazao je nadalje Sveti Otac te dodao kako je potrebno jedinstvo između teološkoga poučavanja i pastoralne službe u Crkvi, i to radi čovjeka, svijeta i naše budućnosti. Teologiji je potrebna hrabrost za postavljanje pitanja, ali treba isto tako slušati odgovore kršćanske vjere, i to kako ona ne bi ostala zatvorena na sveučilištima, nego kako bi pomogla živjeti – kazao je na koncu Sveti Otac.