Predstavljena apostolska pobudnica pape Benedikta XVI.

Danas je u Tiskovnome uredu Svete Stolice predstavljena apostolska pobudnica pape Benedikta XVI. „Sacramentum Caritatis“, o Euharistiji, vrelu i vrhuncu života i poslanja Crkve. Taj papinski dokument sadrži upute proizišle na posljednjoj Biskupskoj sinodi, posvećenoj euharistijskome otajstvu, a koja je održana u listopadu 2005. godine.
Sakrament ljubavi, presveta Euharistija je dar kojim Isus Krist daruje samoga sebe, objavljujući nam beskonačnu Božju ljubav prema svakome čovjeku – tako započinje prva apostolska pobudnica za papinstva Benedikta XVI. Sveti Otac ističe kako Crkva u Euharistiji pronalazi svoje životno središte, zalažući se stalno u naviještanju svima i u svakoj prilici, zgodnoj i manje zgodnoj, da je Bog ljubav. Euharistija je stvarnost koja nadilazi svako ljudsko razumijevanje – stoji u dokumentu. U tom sakramentu Isus ne dariva 'nešto', nego samoga sebe; On daje svoje Tijelo i prolijeva svoju Krv. U Euharistiji Isus nas privlači u sebe, uključujući nas u dinamiku svojega darivanja; to je radikalna promjena koja pobuđuje postupak preoblikovanja stvarnosti, čiji će krajnji cilj biti preobraženje cijeloga svijeta, sve do stanja u kojemu će Bog biti sve u svima.
U dokumentu je nadalje istaknuto kako je sâm Krist u žrtvi na križu oblikovao Crkvu kao svoju zaručnicu i svoje tijelo; stoga euharistijsko otajstvo povećava svijest o nerazdvojivosti Krista i Crkve. Na temelju te istine moguće je potaknuti i ekumenski dijalog, u svijesti da nije moguće sudjelovanje kršćana nekatolika u Euharistiji, osim u određenim i izvanrednim situacijama. S pastoralnoga stajališta, papa Benedikt XVI. potom poziva župe da daju posebnu važnost Prvoj svetoj Pričesti, jer je to odlučan trenutak ne samo za osobu, nego i za cijelu obitelj. Papa, osim toga, potiče i na ponovno otkrivanje euharistijskoga klanjanja i na često ispovijedanje, kako bi se izbjegla određena površnost u shvaćanju same Božje ljubavi. Sveti Otac nadalje podsjeća kako je svećenički red nezaobilazni uvjet za valjano slavljenje Euharistije, te istovremeno potiče svećenike da budu svjesni kako u cijeloj svojoj službi nikada ne smiju u prvi plan staviti sebe ili svoja mišljenja, nego Isusa Krista. Svaki pokušaj postavljanja samih sebe kao protagonista liturgijskoga čina, u opreci je sa svećeničkim identitetom – stoji u dokumentu u kojemu potom, iako poštujući istočnu drugačiju praksu i tradiciju, Papa ističe duboki smisao svećeničkoga celibata kao prilagođavanje stilu života samoga Krista, te izraziti znak potpunoga i isključivoga posvećivanja Kristu, Crkvi i Božjemu Kraljevstvu, i pritom potvrđuje njegovu obvezatnost u latinskoj tradiciji. Što se tiče odnosa između Euharistije i nerazrješivosti ženidbe, Sveti Otac napominje kako je bračna veza usko povezana s euharistijskim jedinstvom Krista zaručnika i Crkve zaručnice. Osim toga, posebnu pozornost valja posvetiti bolnome stanju razvedenih i ponovno vjenčanih; riječ je o slojevitom problemu s kojim se valja suočiti s ljubavlju i u istini – napomenuo je Sveti Otac. Ženidba i obitelj – stoji u dokumentu – ustanove su koje valja promicati i braniti od svakoga mogućeg pogrešnog shvaćanja njihove istine, jer svaka šteta počinjena ženidbi ili obitelji, u stvari je rana koja se zadaje ljudskome suživotu kao takvome.
Papa Benedikt XVI. poziva, između ostaloga, da se na poseban način njeguje ljepota liturgije, te podsjeća na vjernu poslušnost liturgijskim normama u njihovoj potpunosti, jer – kako stoji u dokumentu – euharistijska liturgija nije na raspoloživosti našoj samovolji, i ne može snositi pritisak trenutne mode. Važno mjesto valja dati i liturgijskome pjevanju, izbjegavajući pritom uvođenje glazbe koja ne poštuje smisao liturgije, te vrjednujući na odgovarajući način gregorijansko pjevanje. Sveti Otac potom ističe potrebu za poboljšavanjem kvalitete propovijedi, izbjegavajući one općenite i apstraktne, te traži veću pozornost dobro pripremljenih čitača prema naviještanju Riječi Božje. Papa naglašava također duboki smisao pružanja mira, koji je – kako stoji u dokumentu – znak velike važnosti, posebice u ovo doba tako strašno izmučenom sukobima. Međutim, treba nastojati taj čin održati umjerenim, jer on ponekad može izazvati metež u zajednici upravo prije Pričesti. Ne isključuje se mogućnost postavljanja toga znaka u neki drugi trenutak, primjerice prije prikazivanja darova na oltar. Papa, između ostaloga, poziva na određeno vrijeme šutnje nakon Pričesti.
Sveti Otac nadalje snažno potiče na jamčenje duhovne pomoći zatvorenicima i bolesnima, te na posebnu pozornost prema invalidima, i to uklanjajući arhitektonske prepreke na posvećenim mjestima. U dokumentu se govori i o mogućnosti korištenja latinskoga jezika na velikim međunarodnim susretima, isključujući čitanja, propovijed i molitvu vjernika. Latinski, naime, - istaknuto je u dokumentu – bolje izražava jedinstvo i univerzalnost Crkve. Papa traži da budući svećenici budu pripremljeni za shvaćanje i slavljenje Mise na latinskome jeziku, a vjernici da isto tako budu upoznati s općim molitvama na tom jeziku. Papa Benedikt XVI. poziva na duboko življenje euharistijskoga otajstva, čiji je sadržaj – kako je napomenuo – biti voljeni i voljeti druge. Kršćanin je tako pozvan konkretno svjedočiti Kristovu ljubav na društvenome i političkome planu, čineći se prelomljenim kruhom za druge, i zalažući se za pravedniji i bratskiji svijet. Pritom treba upozoravati na skandal gladi, dramu izbjeglica, te sve veće razlike između bogatih i siromašnih, koje su izazvane određenim postupcima globalizacije. Sveti Otac poziva i političare na euharistijsku dosljednost u podupiranju zakona koji poštuju temeljne vrednote kao što je ljudski život od začeća pa do prirodne smrti, zatim obitelj temeljena na ženidbi između muškarca i žene, kao i sloboda odgoja djece i promicanja općega dobra u svim njegovim oblicima. O tim se vrednotama – ponovno je istaknuo Sveti Otac – ne može pregovarati. Papa je u dokumentu svoje misli upravio i kršćanima koji i danas trpe zbog nedostatka vjerske slobode, za koje je – prema Papinim riječima – samo odlazak u crkvu, herojsko svjedočanstvo koje ih izlaže marginalizaciji i nasilju. Na posljetku, papa Benedikt XVI. je najavio objavljivanje Euharistijskoga kompendija, u svrhu ispravnoga shvaćanja, slavljenja, i klanjanja Sakramentu.