Skup o Matteu Ricciju

Neka međunarodni skup o Matteu Ricciju, koji se održava u Macerati, doprinese produbljivanju prijateljskih veza kineskoga naroda s kršćanskom misli – želja je koju je papa Benedikt XVI. izrazio u brzojavu – koji je potpisao državni tajnik kardinal Tarcisio Bertone – a u kojemu hvali kulturni pothvat koji je organiziralo sveučilište u tom talijanskom gradu, u suradnji s Kineskom akademijom društvenih znanosti u Pekingu. Isusovac Matteo Ricci bio je predhodnik prijateljske veze između Kine i kršćanstva, te poticao plodan dijalog između kineske i europske kulture – stoji između ostaloga u brzojavu. Među sudionicima na skupu koji završava večeras, bio je i misionar otac Angelo Lazzarotto, vrlo dobar poznavatelj kineske stvarnosti, koji se u razgovoru za našu radio postaju osvrnuo na nasljeđe oca Riccija u Kini XXI. stoljeća. Brojni traže razloge zbog kojih se Zapad kroz stoljeća dokazivao na tako neprekidan način, i pronalaze da su razlozi u korijenima kršćanstva, a to mi, ovdje u Europi, nažalost, zaboravljamo – kazao je o. Lazzarotto. Razmišljajući o tome, otkrivaju da je kršćanstvo dugo bilo nepoznato, ili slabo poznato, kineskoj civilizaciji koja je bila zatvorena u sebe. Potom je došla u kontakt s njime zahvaljujući Matteu Ricciju, koji je upravo zbog toga vrlo poznat. Zanimljivo je da je njegov grob u Pekingu, nakon što ga je Crvena garda uništila, obnovljen i danas se nalazi unutar Glavne škole Kineske komunističke partije.
Na novinarovu primjedbu kako je istraživanje, koje je nedavno provelo sveučilište u Shangaiju, pokazalo ponovno rađanje vjerskoga osjećaja kod brojnih Kineza, o. Lazzarotto je kazao kako je divlji kapitalizam ispraznio duše brojnih Kineza, a posebice mladih. Kao reakcija na to, primijetili su da novac nije dostatan, da je život nešto drugo. Pitajući se tako o smislu života, ponovno dolaze na svjetlo tradicionalne religije – budizam i taoizam, ali i kršćanstvo. Čak i u unutar Kineske komunističke partije, koja zabranjuje svojim članovima bilo kakvo prakticiranje vjere i vjersku pripadnost, postoje brojni članovi kojima nije više dostatna marksistička ideologija. Crkva, odnosno kršćanstvo, može unijeti novo proljeće, novo razdoblje u kinesku civilizaciju koja se u ovom kontekstu globalizacije obogatila, i koja postaje protagonist u svijetu – kazao je nadalje o. Lazzarotto. Tu se vidi koliko je Ivan Pavao II. bio dalekovidan, u svim porukama koje je tijekom protekla tri desetljeća uputio u Kinu, unatoč polemikama koje su se rađale iz određenih situacija. Papa Wojtyła je uvijek nastojao pružiti ruku kako bi kazao: „Želimo zajedno raditi za dobro kineskoga naroda i za budućnost svijeta“. Mislim da je to put kojim ide i papa Benedikt XVI. – kazao je na koncu o. Lazzarotto.