O zbivanjima u Crkvi u Hrvata – pripremio Vedran Šmitran

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić vratio se prošloga petka u Zagreb, nakon pastoralnoga pohoda hrvatskim katoličkim zajednicama u Venezueli i Peruu, a u koji je stigao 15. veljače.
U Venezueli danas živi oko 5000 hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka, a od 1996. godine, nakon dolaska fra Mije Škrinjara, zajednica nema svećenika, dok ih je netko od hrvatskih biskupa zadnji put pohodio davne 1986. godine – učinio je to tada blagopokojni kardinal Franjo Kuharić.
Kada je riječ o Peruu, prema podacima Hrvatske katoličke misije u Limi, kontakte s hrvatskim svećenikom ima 900 obitelji. Procjenjuje se da u toj zemlji živi samo dvjestotinjak Hrvata rođenih u Hrvatskoj, a ukupno ih je, s hrvatskim potomcima, oko deset tisuća.
«Ovaj pohod je znak povezanosti Katoličke Crkve koja živi u mnogim narodima. Danas je to znak povezanosti koja živi u hrvatskome narodu, u domovini Hrvatskoj i ovdje u Peruu» – istaknuo je kardinal Bozanić u nedjelju, 25. veljače, na središnjoj proslavi 20. obljetnice Hrvatske katoličke misije svetoga Leopolda Mandića. Tom je prigodom voditelj misije mons. Drago Balvanović, koji je ujedno dugogodišnji delegat Vijeća Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatsku inozemnu pastvu u Južnoj Americi, ujedno proslavio dvadesetu obljetnicu svoga služenja hrvatskim iseljenicima u tome kraju svijeta.
Riječki nadbiskup Ivan Devčić, kao predsjednik Biskupske komisije za Papinski hrvatski zavod svetoga Jeronima u Rimu, obavio je od 26. veljače do 1. ožujka redovitu godišnju vizitaciju te ustanove. Nadbiskup Devčić je tom prigodom iznio svoje viđenje života, rada i djelovanja Zavoda, izražavajući poštovanje i zahvalnost svima koji se trude oko dobra Zavoda, kako bi svaki svećenik u slobodi i odgovornosti mogao ispuniti zadaću koja mu je povjerena. Istaknuo je da je Papinski hrvatski zavod svetoga Jeronima svojevrsni veleposlanik Crkve u Hrvata kod Petrova nasljednika, te po različitosti koja se u njemu susreće, jedinstvena ustanova Katoličke Crkve u hrvatskome narodu izvan Domovine. Konačno, potaknuo je svećenike-studente na suočavanje s izazovima koji se javljaju i stavljaju pred Crkvu u Hrvatskoj, poručivši im kako se upravo od njih očekuje po povratku u Domovinu daju specifičan doprinos, stečen intelektualnom, duhovnom i kulturnom izgradnjom u Rimu.
Danas je započeo Tjedan solidarnosti Crkve u Hrvatskoj sa sestrinskom Crkvom u Bosni i Hercegovini, a pokrenuli su ga biskupi iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, pozivajući vjernike i sve ljude dobre volje da konkretno pomognu Crkvi u BiH, koja se već godinama nosi s teškim posljedicama rana zadobivenih u bliskoj prošlosti, no usprkos tomu ne posustaje u svojim naporima oko obnove i rasta. Podsjetimo kako je iz BiH nakon 1991. godine prognano ili izbjeglo oko 300.000 katolika, od kojih je, kako se procjenjuje, jedva polovica ostala u Hrvatskoj, a su ostali otišli u treće zemlje, dok se povratnici suočavaju s brojnim teškoćama. «Željeli bismo da hrvatska javnost shvati dramatičnost stanja ljudi i Crkve u BiH, da informiranost u hrvatskoj javnosti bude potpunija i cjelovitija, da u svima pobudi osjećaje solidarnosti, suodgovornosti i želje za pomaganjem. Napaćenom narodu i Crkvi u BiH poručujemo: Niste sami; mi smo uz vas svojim mislima, osjećajima, molitvom, dobrom voljom te djelima kršćanske ljubavi i solidarnosti» – ističe se u poruci i pozivu hrvatskih biskupa, a na njega može odgovoriti svatko – bilo preko Hrvatskoga Caritasa, bilo preko svoje župe, ili jednostavno pozivom na broj 060 600 400.
«Vodič kroz bioetiku» dr. Tončija Matulića u tri sveska predstavljen je 28. veljače u samostanu Svete Klare u Dubrovniku, a o knjigama su govorili dr. fra Stipe Nosić i dr. don Stanko Lasić te sam autor. Predstavljači su istaknuli težinu materije o kojoj autor piše, kao i njezinu aktualnost, s obzirom da je riječ o novim dilemama koje se nalaze u središtu društva u kojemu živimo. Autor zastupa stajalište da u bioetičkim pitanjima etika uvijek ima prednost pred tehnikom, te da znanost i njezina istraživanja uvijek moraju biti na strani života. Dr. Matulić se u obraćanju nazočnima osobito zadržao na aktualnome problemu spolnoga odgoja u hrvatskim školama, istaknuvši kako spolnost nije moguće svesti na sam spolni odnos, budući da je riječ o stvarnosti koja bitno određuje čitavu osobu, pa joj samo na takav, cjelovit način treba i pristupiti.