UN zahtijeva veći nadzor nad narkoticima

Međunarodni odbor za nadzor narkotika, nezavisno tijelo Ujedinjenih naroda, zabrinut je zbog stalnoga rasta ilegalne trgovine krivotvorenim lijekovima. Predstavljajući izvješće za 2006. godinu, profesor Gilberto Gerra, član spomenutoga odbora, istaknuo je potrebu učinkovitijeg zakonodavstva pojedinih zemalja i nadzora protiv širenja tradicionalnih droga. Problem je veoma slojevit, ni Međunarodna zdravstvena organizacija nije u stanju donijeti točnu procjenu. Sigurno je da u Africi uporaba krivotvorenih cjepiva godišnje prouzrokuje 2.500 preminuća. Krivotvoreni lijekovi su rašireni u zemljama u razvoju i nerazvijenim zemljama, u kojima nema dovoljnog nadzora nad njihovim sastojcima i učincima, ali i u zapadnome svijetu cvjeta trgovina neprovjerenih pripravaka, koji se prodaju putem interneta. Govoreći o krivotvorenim lijekovima u razgovoru za našu radio postaju profesor je istaknuo kako se procjenjuje da zdravstvene agencije u zemljama u razvoju i nerazvijenim zemljama ne nadziru čak do 50% lijekova, najvećim dijelom krivotvorenih. U zapadnome pak svijetu, putem interneta i pošte, te izravne dostave, prodajna mreža raspačava klasične ilegalne pripravke, čak krivotvorene, zaobilazeći nadzor zdravstvenih ustanova – kazao je profesor.
Lakoća nabavke lijekova putem neslužbenih kanala omogućila je nove oblike ovisnosti. U Sjedinjenim Državama, zloporaba lijekova protiv bolova, stimulansa, sedativa i lijekova za smirivanje premašila je zloporabu sintetičkih i tradicionalnih droga. Neobično je što je takozvani „odmarajući učinak“ droga prepušten lijekovima, dok se kokain smatra stimulansom produktivnosti, poglavito u radničkome svijetu. S kulturnoga gledišta, očekivanje od droga nije više otkačenost koja isključuje, svodi na ništicu, obezglavljuje; od kokaina se očekuje da stvori uvjete povećane produktivnosti. Nedavno su mi u Bergamu rekli kako akordni građevinski radnici upotrebljavaju kokain radi veće izdržljivosti – kazao je profesor. Nadzoru su izmaknuli i lijekovi protiv apetita. Brazil je najveći svjetski proizvođač, a unutarnje tržište troši cijelu proizvodnju. Što se pak tiče tradicionalnih droga, u izvješću se ističe kako je u afričkim zemljama, izuzevši Maroko, proizvodnja hašiša u stalnome porastu, a u Boliviji su derivati kokaina dosegli zabrinjavajuću visinu. Prava uzbuna „droga“ i nadalje dolazi iz Afganistana. U Afganistanu postoji najmanje šest, sedam laboratorija, uglavnom u pograničnim „ratnim“ područjima. U tim se laboratorijima više ne proizvodi opijum, takozvane kruhove opijuma, nego heroin koji završava na iranskome tržištu. U Iranu na tisuće ljudi umire od heroina proizvedenog u Afganistanu – istaknuo je profesor Gerra.