„Za novu ulogu ženâ u arapskome svijetu“ – izazov je Programa Ujedinjenih naroda za
ljudski razvoj, istaknut u IV. izvješću o stanju ženâ u arapskim zemljama. Ohrabriti
žene na razvoj vlastitih sposobnosti, bitan je uvjet za razvoj arapskoga svijeta.
Istraživanja su pokazala sve veće ograničavanje slobode izražavanja, diskriminacije
na poslu, te nedostatne kvalitete sanitarnih službi posvećenih ženama, a zbog nepostojanja
zakonâ koji štite žene, društveno-gospodarski razvoj tih zemalja mogao bi biti znatno
usporen. To je, u razgovoru za našu radio postaju potvrdio i Paolo Lembo, ravnatelj
Ujedinjenih naroda za razvoj za Irak, te istaknuo kako, kada se govori o ulozi žene,
u stvari se govori o općem ljudskom razvoju. Međutim, pravni kontekst muslimanskoga
svijeta je vrlo raznolik. Ima i temelja za optimizam, i zakonskih okolnosti u kojima
postoji vidljivi razvoj. U brojnima, međutim, to nije tako, te se stoga utvrđuju politička
nedemokratska stanja, a time i usporavanje napretka države – kazao je Lembo. Od
21 ispitane države, 17 ih je ratificiralo Konvenciju za uklanjanje diskriminacije
ženâ. Povećao se i broj političkih predstavnica; tako je, primjerice, u Tunisu i Maroku,
postotak ženâ u Parlamentu dosegao 11%. Nadalje, unatoč visokoj stopi nepismenosti,
zabilježen je i znatan napredak i na području obrazovanja. Na studiju žene imaju veći
uspjeh – primijetio je u razgovoru za naš radio Andrea Amato, predsjednik Instituta
za Mediteran. Brojne žene uspiju zauzeti važne položaje, na rukovodećim mjestima,
a i u politici. Naravno, one su u manjini, ali je to svejedno vrlo važno, jer označava
smjer kojemu mogu težiti sve žene – kazao je Amato. Još uvijek, međutim, zabrinjava
razina gospodarske aktivnosti ženâ, koja je još uvijek najniža u svijetu. Osim toga,
vrlo je veliko, često prešućeno, kućno nasilje, te visoka stopa smrtnosti vezana uz
trudnoću u siromašnijim arapskim zemljama poput Mauritanije i Somalije, u kojima od
100.000 živorođene djece, premine njih oko 1000.