Nadbiskup Roberto Gonzàlez Nieves, predsjednik Portorikanske biskupske konferencije,
izrazio je protivljenje Crkve zakonskom izjednačavanju izvanbračnih zajednica s tradicionalnim
brakom. Govoreći na parlamentarnom saslušanju o nacrtu zakona, prošlih dana predstavljenom
u državnome Senatu, nadbiskup je pojasnio kako se ne može „mijenjati narav braka“,
jer bi to „zatamnilo temeljne vrednote koje pripadaju općoj i izvornoj baštini ljudske
obitelji“. Protivljenje Crkve zakonskome priznavanju istospolnih zajednica ne znači
ne priznati prava jedne osobe, neovisno o njezinom spolnom usmjerenju. Nadbiskup je
također podsjetio da „čovjek ne može mijenjati narav koju je Bog stvorio“. Pritom
je pojasnio da se Crkva protivi istraživanjima na embrijima, potpomognutoj oplodnji
i upisivanju u matične knjige promjene spola. Ne slažemo se da se matična knjiga rođenih
upotrebljava kako bi se mijenjalo povijesnu činjenicu, nepromjenjivu, kao što je spol
osobe u trenutku rođenja – kazao je nadbiskup. Ohrabriti dijalog za mir
između Izraelaca i Palestinaca cilj je nove radio postaje, predstavljene 20. veljače
u Tel Avivu, nakon njezinoga šestomjesečnog probnog emitiranja. Opremljena su dva
studija: u Jeruzalemu i Ramallahu. Program se emitira na engleskom jeziku, a može
se slušati u većem dijelu Zapadne Obale, Jordanu i središnjem Izraelu. Issie Kirsh,
Južnoafrikanac, otvaranjem radio postaje želi prenijeti iskustvo iz devedesetih godina
sa sličnom radio postajom u Južnoafričkoj Republici, koje se za Južnoafrikance – kako
je potvrdio u poruci bivši južnoafrički predsjednik, Nelson Mandela, pokazalo korisnim
sredstvom za zacjeljivanje rana aparthejda. Gdje započinje dijalog prestaju borbe
– kazao je Kirsh. U Europi je 6. veljače obilježen Dan za sigurniji pristup
mreži, kako bi se upozorilo na negativni utjecaj nepravilnoga korištenja Interneta,
mobitela i videotelefona. U Europskoj uniji, naime, mobitel posjeduje 70% mladih u
dobi između 12 i 13 godina, te 20% djece u dobi od 8 i 9 godina, dok ga, primjerice,
u Italiji posjeduje 50% djece u dobi od 8 do 13 godina, te čak 90% onih između 14
i 19 godina. Međutim, nitko se nikada nije pobrinuo kako bi se suprotstavilo opasnostima
kojima maloljetnici idu u susret, iako dramatična zbivanja za koja saznajemo iz kronike
pokazuju koliko su djeca i mladi nezaštićeni pred zastranjivanjima i izopačenostima
koje se mogu sakriti iza jednostavnih načina ponašanja i novoga tehnološkog izražavanja.
Zbog toga se u tom smislu želi nešto poduzeti; iako su to tek prvi koraci, govori
se o mobitelima namijenjenima djeci i mladima, s posebnim kodovima za pristup mreži.
Za sada još uvijek valja upozoriti obitelji da paze na taj mali predmet, naizgled
bezopasan, koji je već prouzročio velike štete, zbog općega ravnodušja odraslih, obuzetih
tržišnom logikom koja zadire u prava najmanjih i nezaštićenih građana.