Papina korizmena poruka

(13. veljače 2007. – RV) Korizmenu poruku pape Benedikta XVI., danas su u Tiskovnome uredu Svete Stolice predstavili nadbiskup Paul Josef Cordes, predsjednik Papinskoga vijeća Cor Unum, msgr. Karel Kasteel, tajnik, i msgr. Giovanni Pietro Dal Toso, dotajnik istoga vijeća, te don Oreste Benzi, predsjednik Zaklade „Ivan XXIII.“. Isus koji umire na Križu, najpotresnija je objava Božje ljubavi; to istovremeno pokazuje snagu Božjega agape, odnosno dara Njegove ljubavi čovjeku, i snagu božanskoga erosa, odnosno Božje želje da čovjek prihvati Njegovu ljubav. Ta je pouka pape Benedikta XVI. bit njegove poruke za Korizmu, koja započinje 21. veljače. Papa traži da se to vrijeme živi kao „euharistijsko vrijeme“, odnosno iskorišteno za obranu od svega onoga što vrijeđa ljudsko dostojanstvo.
Korizma 2007. godine gleda na dramu na Kalvariji, na otajstvo ljubavi ostvareno na Golgoti, na objavu Božjega agape i erosa, odnosno dvaju lica kojima Bog ljubi čovječanstvo. Korizma jest, i treba biti obnovljeno iskustvo Božje ljubavi koja nam je darovana u Kristu – primijetio je Sveti Otac zaključujući poruku. Što se može shvatiti iz te agonije i žrtve o kojoj su već 2000 godina naraštaji kršćana pozvani razmišljati prije Uskrsa? Sveti Otac prodire u to otajstvo „krvi i vode“ snagom intuicije koja podupire nauk enciklike „Bog je ljubav“; i to čini polazeći od dva pojma koji su, zajedno, različitost i potpunost ljubavi: agape i eros. Izraz agape – objasnio je Sveti Otac – označava nesebičnu ljubav onoga tko isključivo želi dobro drugoga, dok riječ eros označava ljubav onoga koji želi posjedovati to što mu nedostaje te čezne za sjedinjenjem s voljenom osobom. Ljubav kojom nas Bog okružuje, bez daljnjega je agape – primijetio je Sveti Otac – jer u stvari, sve ono što ljudsko stvorenje jest i ono što ima, Božji je dar; stoga je stvorenje to kojemu je Bog potreban u svemu. Međutim, Božja je ljubav i eros – napomenuo je nadalje Papa. Taj se poseban vidik očituje upravo na Križu. U njemu se potpuno otkriva nezadrživa snaga milosrđa Oca nebeskoga – napomenuo je Sveti Otac te se upitao – Koji je eros mahnitiji od onoga koji je Božjega Sina doveo do toga da se sjedini s nama sve do trpljenja, zbog posljedica naših zlodjela kao da su njegove? Moglo bi se čak reći da je objavljivanje Božjega erosa prema čovjeku, u stvari najviši izraz njegova agape. Uistinu, samo ljubav u kojoj se ujedinjuju nesebični dar samoga sebe i snažna želja za uzajamnošću, pobuđuje zanos koji najteže žrtve čini laganima – napomenuo je Sveti Otac. U tom smislu, odgovor koji od nas Gospodin žarko želi jest, prije svega, da prihvatimo Njegovu ljubav i dopustimo da nas On privuče – istaknuo je Sveti Otac. A odmah potom da se zauzmemo kako bismo to prenijeli drugima. Upraviti pogled prema Onome kojega su proboli – kako kaže naslov poruke pape Benedikta XVI. – za kršćanina znači otvoriti drugima srce prepoznajući rane zadane dostojanstvu ljudskoga bića, suzbijati svaki oblik podcjenjivanja života i iskorištavanja ljudi, te ublažavati dramu samoće i napuštenosti brojnih osoba – napomenuo je Sveti Otac na koncu poruke.