Biskup Bogović na tribini o bl. Alojziju Stepincu

Gost tribine "S Kristom za zajedništvo i slobodu" u organizaciji Hrvatskog društva katoličkih novinara u četvrtak 8. veljače bio je gospićko-senjski biskup Mile Bogović. On je održao predavanje u povodu blagdana bl. Alojzija Stepinca s temom "Unatoč osudama i presudama – narodni stožer i svetac!". Biskup Mile Bogović je uvodno rekao kako je Stepinac bio osuđivan u javnosti, osuđen po zakonu. U javnosti se osuđuje ono što nije dobro, a od suda se očekuje da presudi zlu. On je bio javno osuđivan, a na sudu je bila donesena i presuda o njegovom lošem djelovanju i radu. No, unatoč tome on je od mnogih u našem narodu prihvaćen kao stožer, moralna okosnica a od vjernika i kao svetac.
A moguće je osuditi i pravednoga po Zakonu, pa i Isus je isto po zakonu osuđen, rekao je biskup Bogović. Kada se izbriše razlika između dobra i zla, kad se i jedno i drugo ne može dobro utemeljiti dolazi do raznih tumačenja i onda se rađaju brojni bogovi koji svoje zakone postavljaju i onda je vrijedno ono što ta osoba ili grupa odrede. Na slučaju Stepinca može se vidjeti ne samo kako se to kod njega dogodilo, nego kako se to događalo i prije i kako se to događa danas. Budući da je Stepinac u vrijeme suđenja bio na kormilu Crkve u Hrvata, njegov slučaj ima mnogo šire značenje od osobnoga odnosa prema sredini i sredine prema njemu. Kod Stepinca valja istaknuti da on u svom opredjeljenju za hrvatsku državu nije postupao zato jer je bio najviši predstavnik Katoličke Crkve u Hrvatskoj ili kao neki političar koji u svom programu ima samostalnu hrvatsku državu. On je za samostalnu hrvatsku državu zato jer se hrvatski narod za nju opredijelio. Zato možemo reći da se sa Stepincem 1946. godine sudilo prvom čovjeku Crkve u Hrvata tj. samoj Crkvi, ali možemo mirne duše još dodati da se sudilo hrvatskom narodu jer je Stepinac dospio na optuženičku klupu upravo zato što je svjedočio i prihvatio legitimnu želju i opredjeljenje tog naroda. Biskup Bogović je podsjetio i na "Poruku hrvatskih biskupa o aktualnim zbivanjima u Hrvatskoj" koji su biskupi Hrvatske biskupske konferencije uputili sa svog plenarnog zasjedanja održanog od 19. do 21. rujna 2000. u Poreču. Porukom su biskupi pozvali političke subjekte da ne poduzimaju ništa što bi ugrozilo državu, što bi bilo protivno zajamčenim vrijednostima i što bi imalo prizvuk omalovažavanja žrtava podnesenih za domovinu. Na tom primjeru vidimo da Crkva ne mijenja stajalište u odnosu prema državi. Biskupi ne žele diktirati kakvu će državu hrvatski narod htjeti, ali ako se on za samostalnu opredijelio mi smo dužni isto stati u toj u obranu kao što je i Stepinac svjedočio "hrvatski narod se opredijelio i ja sam stajao i stajat ću uvijek iza te ideje ne jer ja imam neku svoju politiku nego zato što smatram da se hrvatski narod ima pravo za takvo nešto opredijeliti i on se opredijelio", istaknuo je biskup Bogović.
Zahvalni smo danas Stepincu na stajalilštu, a zahvaljujemo i Bogu što nam je dao takva hrabra svjedoka vjere i domoljublja: u jednome i drugome dobili smo pravog učitelja. Mučeništvo njemu nije bio cilj nego dio pozvanosti i sastavni dio pastirske službe, upozorio je biskup. Tako je i pored brojnih osuda i presuda ostao u našemu narodu svijetli lik koji nam svima pokazuje kako se nositi s raznim neizvjesnostima i teškoćama vremena u kojima živimo. Trebamo ga ugraditi u svoje pamćenje da nam bude putokaz, rekao je biskup Bogović. Nadalje je podsjetio da je akcija izgradnje Crkve hrvatskih mučenika pokrenuta ne prvenstveno kao zgrada, nego kao trajna motivacija da budemo otvoreni vrijednostima kojima su naša braća bila otvorena i kojima je vjerno služio i bl. Alojzije Stepinac, istaknuo je gospićko-senjski biskup.
Danas kada imamo hrvatsku državu postoji opasnost da se Stepinca opet svede na razinu političkog vizionara koji se borio i žrtvovao za ono što je današnja generacija postigla. To je osiromašenje lika Alojzija Stepinca. Njegovo značenje i veličina kudikamo nadmašuje takvo gledanje. On može biti uzor svakome bez obzira na političke opcije. On nije želio biti sluga niti jednom političkom sustavu nego neprestano i uvijek sluga Božji i sluga svakom čovjeku, temeljeći svoj život na evanđelju.
Zato se Crkva u Hrvata danas nipošto ne želi zavaravati da se ostvarilo sve ono za čim je Stepinac težio i za ono za što se žrtvovao. Nisu danas nevažna Stepinčeva stajališta o pravu hrvatskog naroda na svoju državu, ali su još važniji Stepinčevi planovi za obnovu hrvatskog naroda u duhu evanđelja, koje je on ugradio kao program za svoje mišljenje i za svoje djelovanje. Tu duhovnu obnovu držao je on prvotnim i glavnim zadatkom, a ona se i danas Crkvi u Hrvata nameće u znaku Alojzija Stepinca kao glavni imperativ. Taj znak u našem putu u treće tisućljeće ponudio nam je i Ivan Pavao II. time što je kardinala Stepinca proglasio blaženim, zaključio je u predavanju na tribini Hrvatskoga društva katoličkih novinara biskup Mile Bogović.