(08. veljače 2007. – RV) Pravi dijalog između kršćana i muslimana treba polaziti od
iskustva, koje omogućuje cijeniti autentične vrednote drugoga, priznati to što je
zajedničko i poštovati različitosti – kazao je nadbiskup Dominique Mamberti, tajnik
Državnoga tajništva za odnose s državama, govoreći na predstavljanju arapskoga izdanja
knjige don Giussanija, „Vjerski osjećaj“. Govoreći pristašama pokreta „Comunione e
Liberazione“, nadbiskup je ustvrdio da je za dijalog potrebna razumnost i suradnja.
Osvrnuvši se na stanje kršćana na Bliskome istoku primijetio je kako je iseljavanje
kršćana veoma bolan problem. Na tisuće kršćana zbog rata i nasilja prošle je godine
napustilo Irak i Libanon. Stoga je važno podupirati te zajednice, zbog njih samih,
i zbog uloge koju mogu odigrati na Bliskome istoku – istaknuo je nadbiskup i dodao
kako knjiga može koristiti i muslimanima. Sam naslov arapskoga izdanja „Proširiti
razum“ sugerira kako se sučeliti s krizom koju zbog raskoraka između vjere i razuma
na razne načine proživljavaju muslimani. Postoji izazov s kojim se muslimani trebaju
sučeliti, kao što se dogodilo i događa se s Katoličkom Crkvom; dijalog nam u tome
može pomoći – kazao je nadbiskup Mamberti i dodao kako kršćani mogu dijalogom pomoći
muslimanima, jer je temelj dijaloga razum, a on nam omogućuje raspravljati o temeljnim
vjerskim pitanjima. Wael Farouq, profesor islamskih znanosti na koptskom fakultetu
u Kairu, kazao je kako arapski svijet istovremeno živi i odbacuje modernost. To je
za njih izazov. Arapski svijet treba u svojoj baštini i svakodnevici tražiti svoj
identitet. Ja tvrdim i potvrđujem da su svi Arapi, bez iznimke, u svojoj praksi veoma
moderni i europski. Međuvjerski dijalog ne treba biti dijalog između kršćanstva i
islama, posebnost vjerskih uglednika, nego između kršćana i muslimana, običnoga naroda.
Dijalog treba biti svjedočanstvo, dakle, najbolji dijalog je da svatko živi svoju
kulturu. Dijalog se ne sastoji u samoj razmjeni teza i teoloških teorija – zaključio
je profesor.