(04. veljače 2007. – RV) Kardinal Peter Erdö, budimpeštanski nadbiskup i primas Mađarske,
postao je novi predsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE). Prema
njegovome mišljenju, Vijeće treba voditi računa o kulturnome i duhovnome jedinstvu
čitavoga europskog kontinenta, koje povezuje narod unutar i izvan Europske unije.
Osvrnuvši se na novu evangelizaciju Europe u razgovoru za našu radio postaju kardinal
je kazao kako je to središnji problem. Na našem kontinentu postoje mase naroda koje
nisu napustile katoličku vjeru, nisu neprijateljski nastrojene protiv kršćanstva,
ali također nisu primili ni prvo naviještanje Isusa Krsta. Dakle, Crkva se u Europi
obilno nalazi, ne toliko u pastoralnoj, koliko u misionarskoj situaciji. Neki su mislili,
što se tiče sekularizacije našega kontinenta, da je sekulariziran zapadni dio, a da
je u istočnome ostala živa narodna tradicija. To je shematska vizija, ona ne odgovara
stvarnosti, jer je i istočni dio, premda na brutalan način, intelektualno i kulturno
promijenjen tijekom dugih desetljeća komunističkoga režima, sekulariziran je jednako
kao i zapadni dio – istaknuo je kardinal. Osvrnuvši se na proširenje Europske unije,
kazao je kako treba staviti težište na naše odnose s Pravoslavnom Crkvom. Bugarska
i Rumunjska su postale članice Europske unije, to su većinske pravoslavne zemlje.
Dakle, Grčka više nije u Europskoj uniji jedina pravoslavna zemlja. To je veoma važno
jer je većina rumunjskoga stanovništva privržena vjeri. Stoga treba vidjeti vrednote,
stvarnost kršćanskoga života u svim tim zemljama, a ne samo u Europskoj uniji, jer
je Europa veća od Europske unije. Problem sekularizacije u bivšim komunističkim zemljama
ima poseban vidik, jer je komunizam iza sebe ostavio ideološku prazninu, kulturnu
pustoš, nedostatak vrednota prihvaćenih u društvu, stoga razni intelektualci i političari
nastoje probuditi, ojačati povijesne Crkve svoga naroda, ne samo zbog osobnoga vjerskog
uvjerenja, nego su zbog nedostatka vrednota zabrinuti radi kriminaliziranja cijeloga
društva – kazao je kardinal. Govoreći o vrednotama kazao je kako su obitelj i brak
nezamjenjive vrednote. Stoga treba, služeći se svim znanstvenim metodama, upoznati
stvarnost ljudskoga bića, društva i svijeta, jer postoji objektivna stvarnost, a zakonodavstvo
treba slijediti kriterije stvarnosti i istine, treba priznati i štititi ustanovu braka
i obitelji; nije riječ o mišljenjima ili osobnim željama, nego o objektivnoj stvarnosti.
To vrijedi i za vrednovanje ljudskoga života. Na primjedbu našega novinara kako brojni
europski građani ne gledaju pozitivno na Europu, kazao je kako Europska unija želi
izmijeniti pojam Europe; Europa postoji bez Europske unije, postojala je i postojat
će, a ne poistovjećuje se s Unijom – udrugom država. Od ovoga treba poći, zatim postoji
skup različitih vrednota, priznatih ili manje priznatih, koje su, kako se pričinjalo
u početku, bile zajedničke državama Europske unije, primjerice solidarnost i supsidijarnost.
Naprotiv, nove se članice osjećaju razočaranima, jer ih se ne prima na jednak način,
pa čak ni u gospodarskome smislu. To nije krivnja samo Unije, nego je posljedica slobodnoga
tržišta koje konkurenciji velikih svjetskih poduzeća izlaže gospodarstva zemalja koja
su nakon oslobađanja od komunizma veoma slaba, poglavito je slab unutarnji privatni
sektor. Pitanje ustavnoga dokumenta je pak druga stvar – primijetio je kardinal i
dodao kako je važno da Ustav nije neprijateljski raspoložen prema kršćanskome identitetu,
temeljnim vrednotama i prirodnome zakonu. U dosad poznatim tekstovima bilo je pozitivnih
elemenata, ali je važno da pozitivna načela budu primijenjena u praksi, jer napisane
pravne norme u svim društvima nemaju istu vrijednost, a sve zemlje ne gledaju jednako
na zakon. U tome kontekstu bilo bi važno da se bolje upoznamo u Europskoj uniji, te
da upoznamo društvenu stvarnost novih zemalja. Mislim da uvjeti kretanja, slobodnoga
kretanja ljudi, mogu pridonijeti boljem upoznavanju, ali za to je potrebno vrijeme
– zaključio je kardinal Erdö.