Papino poučavanje o Isusovom rođenju

(05. siječnja 2006. – RV) Na početku ove, 2007. godine, na neuobičajen su način, u 24 sata sadržane dvije svetkovine kojima završava vrijeme Božića: sutra, 6. siječnja, Bogojavljenje, a prekosutra Krštenje Isusovo. Tijekom protekla dva tjedna papa Benedikt XVI. brojne je svoje nastupe prožeo katehezom usko povezanom uz Kristovo rođenje. Sveti je Otac više puta pozvao vjernike, i ne samo njih, da u događaju Božića prepoznaju znak ljudskoga spasenja, svetosti obitelji i mira za svijet.
I nakon više od dvije tisuće godina, središte širenja mira koji čovječanstvo traži, i njegova spasa od brojnih licâ zla, i dalje je u betlehemskoj noći. „Spasitelj sviju“ i dalje ima lice novorođenoga djeteta, njegove krhke snage, majku i oca koji su uzor svakoj obitelji, iako su drugi uzori koje se danas želi proširiti. U propovijedi na Svetoj Misi u noći 24. prosinca, u Bazilici svetoga Petra, Sveti je Otac govorio o Bogu-Djetetu, te kazao kako On ne dolazi vanjskom snagom i veličinom. On dolazi kao dijete – nezaštićeno i potrebito naše pomoći. Ne želi nas nadjačati snagom. Uklanja od nas strah od svoje veličine. On traži našu ljubav: zbog toga se učinio djetetom. Od nas ne želi ništa drugo osim naše ljubavi, pomoću koje spontano učimo ući u Njegove osjećaje, Njegove misli i Njegovu volju – učimo živjeti s Njime i prakticirati s Njime i poniznost odricanja koje je dio biti ljubavi – kazao je Sveti Otac.
Na Božić Papa se, ispred 100 televizijskih kamera iz 60 zemlja upitao: Je li još uvijek potreban neki „Spasitelj“ čovjeku koji je stigao do Mjeseca i Marsa, i koji se sprema osvojiti svemir; čovjeku koji bez ograničenja istražuje tajne prirode i uspijeva odgonetnuti čak i čudesne kodove ljudskoga genoma; koji je izmislio interaktivnu komunikaciju, koji plovi virtualnim oceanom interneta, i koji je, zahvaljujući suvremenim i naprednim tehnologijama obavijesnih sredstava, od Zemlje, tog velikoga zajedničkog doma, učinio mali globalni svijet? Odgovor je: da, jer bez Spasitelja i njegove poruke opće ljubavi, planet još uvijek pokazuje svoju bijedu: Još uvijek se umire od gladi i žeđi, od bolesti i siromaštva, u ovome vremenu obilja i razuzdanoga konsumizma. Još ima onih koji su robovi, izrabljeni i povrijeđenoga dostojanstva; ima onih koji su žrtve rasne i vjerske mržnje (…). Ima onih koji sebe i svoje najdraže, posebice djecu, vide mučene uporabom oružja, terorizmom i svakom vrstom nasilja, u doba kada svi zazivaju i proglašuju napredak, solidarnost i mir za sve – istaknuo je Papa.
Bliski istok i Afrika, Azija, Europa, i Sjeverna i Južna Amerika – Sveti je Otac podsjetio na krize ovoga trenutka, te Urbi et Orbi - Gradu i svijetu uputio želju: Draga braćo i sestre, gdjegod bili, neka do vas stigne ova poruka radosti i nade: Bog je postao čovjekom u Isusu Kristu, rođen je od Marije Djevice i ponovno se rađa danas u Crkvi. On je taj koji svima donosi ljubav nebeskoga Oca. On je Spasitelj svijeta! Ne bojte se, otvorite Mu srce, prihvatite Ga, kako bi njegovo Kraljevstvo ljubavi i mira postalo zajednička baština sviju. Sretan Božić!
Zašto se Crkva, dan nakon radosnoga slavlja zbog Isusova rođenja, spominje krvi mučenika, svetoga Stjepana? Za vjernike, dan smrti, i još više dan mučeništva nije kraj svega, već 'prijelaz' prema besmrtnosti; - pojasnio je Papa - To je dan konačnoga rođenja, na latinskome dies natalis. Tako se može shvatiti veza koja postoji između Kristova 'dies natalis' i onoga svetog Stjepana. Da se Isus nije rodio na zemlji, ljudi se ne bi mogli roditi za nebo. Upravo stoga što se Krist rodio, mi možemo biti 'nanovo rođeni'!
U nedjelju, 31. prosinca, bio je dan Nazaretske obitelji. S prozora svoje radne sobe, tijekom podnevnoga nagovora, Sveti je Otac tom prigodom mnoštvu okupljenome oko jaslica na Trgu svetoga Petra, kazao kako je Sveta nazaretska Obitelj doista 'prototip' svake kršćanske obitelji koja je, ujedinjena sakramentom braka i hranjena Riječju i Euharistijom, pozvana ostvariti predivni poziv i poslanje da bude živa stanica ne samo društva, nego i Crkve, znak i sredstvo jedinstva za cijeli ljudski rod (…) Zazovimo zajedno zaštitu Presvete Marije i svetoga Josipa na svaku obitelj, a posebice na one u teškoćama. Neka ih podupru kako bi se znale oduprijeti razdvajajućim poticajima određene suvremene kulture koja potkopava same temelje ustanove obitelji – naglasio je Sveti Otac na blagdan Svete obitelji.
U propovijedi na Svetoj Misi na Svjetski dan mira, na svetkovinu Marije Bogorodice, 1. siječnja 2007. godine, u Papinim je riječima odjeknula središnja misao sadržana u njegovoj poruci za taj dan - čovjek je „srce mira“. Pred prijetnjama miru, nažalost uvijek nazočnima (…) postaje više nego ikada potrebno zajedno djelovati u svrhu mira – naglasio je Sveti Otac. Mir je, podsjetio sam u poruci, u isto vrijeme i dar i zadaća: dar koji valja zazivati molitvom, te zadaća koju treba ostvarivati hrabro i ne posustajući nikada – kazao je Papa.
S Bogojavljenjem, osim što završava jedno liturgijsko vrijeme, ponajviše se zatvara krug: iz priprostih jasla, Bog-Dijete se pojavljuje pred mudracima svijeta onako kakav je on doista: ponizni Spasitelj moćniji od kraljeva. Tako je to papa Benedikt XVI. objasnio 6. siječnja prošle godine: U sjeni ostaju palače vlasti u Jeruzalemu, u koje vijest o Mesijinu rođenju donose upravo Mudraci, i koja ne izaziva radost, već bojazan i neprijateljske reakcije. Otajstven je Božji nacrt: 'svjetlost je došla na svijet, ali ljudi su više željeli tamu nego svjetlost, jer njihova djela bijahu zla' – kazao je Sveti Otac na Bogojavljenje prošle godine.