Božićna poruka Urbi et Orbi - Gradu i svijetu pape Benedikta XVI.

(25. prosinca 2006. - RV) Betlehemsko je dijete Spasitelj svijeta, Spasitelj rođen za sve, za današnje čovječanstvo također: za čovječanstvo koje je jednim dijelom bogato i naizgled sretno, ali još većim dijelom pogođen bijedom, u traženju mira i potrebito solidarnosti. Za takav svijet dolazi, betlehemskim otajstvom, znak radosti i nade koji, nakon dvije tisuće godina, čuva svoju svježinu netaknutom – misli su pape Benedikta XVI. koje je danas uputio u poruci Urbi et Orbi – Gradu i svijetu, i koju je popratio božićnom čestitkom na 62 jezika.Zašto je čovjeku, koji ima tri tisuće godina dugu povijest, kulturu i napredak, potreban „Spasitelj“? Vrijedi li još uvijek ta ideja, ta osoba, za ljude koji su sposobni istraživati beskonačnu veličinu svemira, ili pak beskonačnu malenost genetičke niti? A ponajviše, znade li taj čovjek, snažan u svojim izvanrednim spoznajama, odgovoriti na bolan zaziv u pomoć, koji pojačava tisuće neriješenih tragedija koje još uvijek pritišću milijune ljudskih bića? Pogađaju te riječi Svetoga Oca izgovorene sa središnje lože vatikanske bazilike, pred mnoštvom okupljenim na Trgu svetoga Petra, a koje su prenosile 102 televizijske postaje iz 63 zemlje. Je li još uvijek potreban neki „Spasitelj“ čovjeku koji je stigao do Mjeseca i Marsa, i koji se sprema osvojiti svemir; čovjeku koji bez ograničenja istražuje tajne prirode i uspijeva odgonetnuti čak i čudesne kodove ljudskoga genoma? Je li Spasitelj potreban čovjeku koji je izmislio interaktivnu komunikaciju, koji plovi virtualnim oceanom interneta, i koji je, zahvaljujući suvremenim i naprednim tehnologijama obavijesnih sredstava, od Zemlje, tog velikoga zajedničkog doma, učinio mali globalni svijet? – upitao se Sveti Otac.
Taj se čovjek predstavlja kao sigurni i samodostatni graditelj vlastite sudbine, taj čovjek XXI. stoljeća, čini se zaneseni proizvođač neospornih uspjeha. Čini se, dakle, da mu spasenje nije potrebno, ali – istaknuo je Papa – to nije tako. Drugi krajevi svijeta pokazuju drugačije. Još uvijek se umire od gladi i žeđi, od bolesti i siromaštva, u ovome vremenu obilja razuzdanoga konsumizma. Još ima onih koji su robovi, izrabljeni i povrijeđenoga dostojanstva; ima onih koji su žrtve rasne i vjerske mržnje, te im nesnošljivost i diskriminacija, političke vlasti i fizičke ili moralne prinude priječe slobodno izražavanje vlastite vjere. Ima onih koji vide sebe i svoje najdraže, posebice djecu, mučene uporabom oružja, terorizmom i svakom vrstom nasilja, u doba kada svi zazivaju i proglašuju napredak, solidarnost i mir za sve – upozorio je Sveti Otac. Kako ne čuti da se upravo s dna toga raskošnoga i očajnoga čovječanstva uzdiže bolan vapaj za pomoć? Tu su pomoć zazvali i oni koji su bili primorani napustiti vlastiti dom i vlastitu domovinu; – podsjetio je Sveti Otac – oni koji su, dovedeni u zabludu lažnim prorocima sreće, vlastitu samoću uronili u drogu ili alkohol? To se događa zbog toga što je ljudsko biće uvijek ostalo isto: sloboda razapeta između dobra i zla, između života i smrti – kazao je Papa. Možda je Spasitelj još više potreban današnjem postmodernističkom dobu, jer je društvo u kojem živi postalo složenije, a prijetnje njegovu osobnom i moralnom integritetu postale su podmuklije. Krist je dakle taj Spasitelj, jer je iz ljubavi prema čovjeku rođen u štali i umro na Križu. Samo on može zaštititi ljudsko dostojanstvo, i može dovesti do razboritosti i umjerenosti one koji imaju političku i društvenu odgovornost u svijetu. Na današnji blagdan, s velikom brigom mislim na područje Bliskoga istoka, obilježeno bezbrojnim i teškim krizama i sukobima, te se nada da će se otvoriti mogućnosti za pravedan i trajan mir, u poštovanju neotuđivih prava naroda toga područja. U ruke božanskoga betlehemskog Djetešca stavljam znakove obnovljenoga dijaloga između Izraelaca i Palestinaca, kojih smo svjedoci ovih dana, kao i nadu u povoljan razvoj događaja – kazao je Sveti Otac, te moli i za demokraciju u Libanonu, za budućnost bratstva i solidarnosti na Šri Lanki, za svršetak bratoubilačkih sukoba u Africi, a posebice u Darfuru, te za učvršćenje procesa pomirenja, demokracije i razvoja, nasuprot žarištima napetosti koja čine nesigurnom budućnost drugih krajeva svijeta, u Europi, kao i u Latinskoj Americi. Draga braćo i sestre, gdjegod bili, neka do vas stigne ova poruka radosti i nade: Bog je postao čovjekom u Isusu Kristu, rođen je od Marije Djevice i ponovno se rađa danas u Crkvi. On je taj koji svima donosi ljubav nebeskoga Oca. On je Spasitelj svijeta! Ne bojte se, otvorite mu srce, prihvatite ga, kako bi njegovo kraljevstvo ljubavi i mira postalo zajednička baština sviju. Sretan Božić! – kazao je Sveti Otac u poruci upućeno Gradu i svijetu.