O zbivanjima u Crkvi u Hrvata – pripremio Vedran Šmitran

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić blagoslovio je 14. prosinca obnovljeni portal zagrebačke katedrale, koji je potom rasvijetljen na način kakav i dolikuje ovakvome hramu i spomeniku kulture. Obraćajući se okupljenima pred obnovljenim portalom crkve-majke Zagrebačke nadbiskupije, kardinal Bozanić je rekao kako ulaziti na ova vrata „znači ući u srce naše mjesne Crkve, jer vrata crkve govore o hodočasničkome hodu prema Isusu Kristu, Spasitelju svijeta jučer, danas i uvijek“. Prekoračiti prag crkve označuje prijelaz iz običnoga u neobično, iz svagdana u blagdan, iz raspršenosti u okupljenost, iz zemaljskoga u nebesko pred noge Učitelja, da bismo slušali njegovu riječ i bili dionici otajstva vječnoga života – kazao je kardinal Bozanić, koji je ovom prigodom podsjetio kako briga za kulturno dobro ne isključuje brigu za siromahe, budući da je riječ o dvije brige koje se međusobno nadopunjuju, jer – iako na različit način – imaju isti cilj, a taj je čovjekovo dobro.
Ovomu dodajmo kako je danas u zagrebačku katedralu već 14. godinu zaredom stiglo Betlehemsko svjetlo, koje će iz Zagreba krenuti u mnoge domove i crkve diljem Domovine. Ovogodišnja akcija imala je i dobrotvorni karakter, jer su se članovi Saveza izviđača – koji su donijeli svjetlo iz Beča – uključili i u akciju prikupljanja PET ambalaže za nastavak obnove zagrebačke katedrale.
U zagrebačkom gradskom kazalištu „Komedija“ 15. prosinca održana je Svečana akademija u povodu 15. obljetnice povratka katoličkog vjeronauka u škole. U prigodnom govoru, kardinal Josip Bozanić istaknuo je da je vjeronauk u školi predmet od iznimne važnosti za Crkvu. Jedna je to od rijetkih službi pomoću koje Crkva redovito susreće tisuće djece i mladih u Hrvatskoj – rekao je kardinal – dodavši da školski vjeronauk pruža Crkvi velike mogućnosti i izazove za njezino evangelizacijsko i odgojno djelovanje. U školskom sustavu treba posebno vrednovati ulogu roditelja školske djece te nije dovoljno promicati samo tehničko znanje i tehničku moć, nego i moralnu sposobnost osobe – poručio je ovom prigodom kardinal Bozanić.
U privremenoj crkvi-baraci u Voćinu, požeški biskup Antun Škvorčević predvodio je 13. prosinca euharistijsko slavlje u povodu petnaeste godišnjice masakra nad 45 nedužnih voćinskih civila, te potpunog razaranja voćinske crkve, jedinstvenoga primjerka gotike iz 15. stoljeća. Biskup je u homiliji podsjetio kako su počinitelji ovoga zločina do danas ostali nepoznati pravosudnim institucijama, što zasigurno otežava zacjeljivanje rana u ljudima. Neprihvatljivo je interesno, ideološko, političko, nacionalno, vjersko ili drugo razlikovanje žrtava, jer je svaka žrtva jednako žrtva, ubijena pod bilo kojom zastavom i od bilo koga te ona ima isto dostojanstvo i dugujemo joj jednako poštovanje – rekao je nadalje požeški biskup, upozorivši kako za pomirenje i mir u Hrvatskoj ne rade oni koji istinu o Voćinu ne žele utvrditi sudskim putem, i to zato što su pomirenje i mir mogući samo na istini. Postoji unutarnje bolesno stanje u ljudima koje je stvorio zločin, a od njega ozdravlja samo snaga praštanja i ljubavi – poručio je biskup Škvorčević, istaknuvši kako nije na mjestu bojazan da se praštanjem zločin zaboravlja, jer se upravo praštanjem pamćenje oslobađa od zarobljenosti i diktata zla, te tako unutarnjom slobodom i bistrim pogledom ljubavi dostojanstveno pristupa nedužno ubijenim žrtvama.
Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić primio je 13. prosinca člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine gospodina Željka Komšića, na čiju je inicijativu sastanak i upriličen. U sadržajnom i otvorenom razgovoru o aktualnim, kao i kroničnim problemima u zemlji, kardinal Puljić je među ostalim upoznao predsjednika Komšića s prijedlogom Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine iz listopada 2005. godine o društveno-pravnom uređenju Bosne i Hercegovine, prema kojemu bi zemlja bila podijeljena u četiri regije ili federalne jedinice, odnosno kantona, i to s paritetnom vlašću na državnom razini. Bitno je da bi – prema prijedlogu biskupa – svaki konstitutivni narod na regionalnoj razini imao najmanje 30 % udjela u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, kako pripadnici jednog naroda nikada ne bi mogli nadglasati pripadnike druga dva naroda. Kardinal Puljić također je istaknuo kako treba donijeti novi ustav, jer je onaj postojeći samo mirovni sporazum, dok je predsjednik Komšić istaknuo važnost definiranja hrvatskih strateških interesa.