(01. prosinca 2006. – RV) Danas oko 14 sati i 20 minuta, u rimsku je zračnu luku Ciampino
sletio zrakoplov u kojemu je bio papa Benedikt XVI. s pratnjom, na povratku s apostolskoga
pohoda Turskoj. Sveti se Otac potom u helikopteru vratio u Vatikan, nakon putovanja
koje u mislima ostavlja živima međusobno vrlo različite, ali znakovite, prizore. Vremenski
posljednji, bio je srdačni pozdrav, nešto prije povratka Svetoga Oca u Rim, koji su
mu uputili turski biskupi, lokalne vlasti, ekumenski patrijarh Bartolomej I., i vođe
drugih pravoslavnih Crkvi. Papina se radost zbog uspješnoga putovanja gotovo mogla
dotaknuti, a izrazio ju je i u brzojavima šefovima država iznad kojih je preletio
na povratku u Rim. Osim pozdravâ koje je uputio grčkome i albanskome predsjedniku,
u pozdravu talijanskome predsjedniku, Sveti je Otac istaknuo kako je zahvalan Bogu
za ovo obnovljeno iskustvo crkvenoga zajedništva. U srcu mi ostaje duboka zahvalnost,
a jedan dio moga srca ostaje i u Istanbulu – tim je riječima Sveti Otac, prije polaska
iz zračne luke, sažeo četiri dana provedena u Turskoj. U jednome neformalnom razgovoru
s Muhamerom Gülerom, upraviteljem toga grada, papa Benedikt XVI. je istaknuo kako
je za pastira Katoličke Crkve dijalog dužnost. Jako sam zahvalan Gospodinu zbog toga
što sam mogao dati znak ovoga dijaloga, i tako doprinijeti boljem razumijevanju među
religijama i kulturama, i posebice razumijevanju islama od strane kršćana – napomenuo
je Sveti Otac. Zahtjevna je to zadaća, na čiji je duhovni korijen Papa upozorio za
budućnost malene, ali vrlo žive katoličke zajednice, koja se danas dopodne okupila
oko Svetoga Oca u katedrali Duha Svetoga u Istanbulu. Pred oko 1200 vjernika, iako
brojni nisu mogli ući u katedralu, te su slavlje pratili na video zaslonima, Sveti
je Otac riječima svetoga Pavla podsjetio da je Duh stalno vrelo naše vjere i našega
jedinstva, te da to znači da ne smijemo živjeti samo za sebe, nego poput Isusa postati
služitelji vlastite braće. Poslanje Crkve ne sastoji se u obrani vlasti, ni u stjecanju
bogatstva; njezino je poslanje darovati Krista, naviještati Kristov život, najdragocjenije
dobro čovjeka koje nam sâm Bog daje u svome Sinu – kazao je Sveti Otac pred katoličkim
zajednicama, okupljenima na Svetoj Misi u svoj raznolikosti obredâ nazočnih u toj
zemlji: armenskome, kaldejskome, sirijskome i latinskome. Nakon što je pozdravio ekumenskoga
patrijarha Bartolomeja I., i armenskoga apostolskog patrijarha Mesroba II., koji su
bili nazočni u katedrali, Sveti je Otac podsjetio kako ekumenski vidik ostaje i dalje
na prvome mjestu njegovih crkvenih brigâ, te je pozvao cijelu Crkvu na neprestano
djelovanje na putu koji vodi prema jedinstvu, a u vidiku dobra sviju. Katoličkoj zajednici
u Turskoj, kao i građanskim i političkim vlastima kojima je izričito zahvalio na gostoprimstvu,
te građanima Istanbula kojima je zahvalio za strpljenje, Sveti je Otac kazao kao Crkva
ne želi nikome ništa nametnuti, i traži jednostavno mogućnost živjeti slobodno kako
bi pokazala Onoga kojega ne može sakriti, isusa Krista koji nas je ljubio sve do kraja
na Križu, i koji nam je dao svoj Duh, živu nazočnost Boga među nama i u najvećoj dubini
nas samih. Budite uvijek otvoreni za Kristov Duh, i stoga budite pozorni prema onima
koji su žedni pravednosti, mira, dostojanstva, i obzira prema samima sebi i prema
braći – napomenuo je Sveti Otac. Nazočnost najviših predstavnika pravoslavlja
na današnjoj Svetoj Misi, još je pojačalo veliko ekumensko nadahnuće koje je obilježilo
jučerašnji dan, tijekom kojega je dimenzija dijaloga s islamom ponovno bila u prvome
planu, i to u dva trenutka: u prigodi posjeta pape Benedikta XVI. Muzeju svete Sofije,
i potom Plavoj džamiji. Kao jedan od simboličkih trenutaka ovoga apostolskog putovanja
u Tursku, sigurno će ostati trenutak kada su se veliki muftija Istanbula i Sveti Otac
sabrali u tišini u Plavoj džamiji. Zajedno okrenuti prema Mihrabu, odnosno prema mjestu
prema kojemu se mole muslimani, a koji je u smjeru Meke, Sveti se Otac zadržao u meditaciji.
Svoje je misli sigurno upravio Bogu – kazao je novinarima otac Federico Lombardi,
ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice. Znakovita je bila i razmjena darova: veliki
muftija je Svetome Ocu darovao pločicu od plave keramike s golubicom i natpisom „Svemogući
i milosrdni Bog“, a Papa je darovao mozaik s bijelim golubicama. Taj simbolizam mira
zapečatio je popodne proteklo u znaku velikoga poštovanja i prihvata Pape, koje je
učinilo vidljivim Papine riječi: Trebamo ići naprijed u zalaganju za bratstvo i jedinstvo.
Dijalog nije protiv vjernosti vlastitoj vjeri, nego otvara srce za drugoga – kazao
je Sveti Otac. Isti su osjećaji prevladavali i u kada je Sveti Otac posjetio Muzej
svete Sofije, staru bizantsku baziliku posvećenu Božanskoj mudrosti, poslije pretvorenu
u džamiju, a danas je muzej. Potpisujući se u zlatnu knjigu u muzeju, Sveti je Otac
napisao: „U svojoj se različitosti nalazimo pred vjerom u jednoga Boga. Neka nas Bog
prosvijetli i učini da pronađemo put ljubavi i mira“. U četvrtak je popodne papa
Benedikt XVI. posjetio armensko-apostolskoga carigradskog patrijarha Mesroba II. Na
bogoslužju u katedrali u Kumkapi Papa je govorio o "skandalu" podijeljenosti kršćana
te pozvao na zacjeljivanje rana podjela. Armensko-apostolska Crkva je danas najveća
kršćanska zajednica u Turskoj. Neizravno je Papa govorio i o velikom genocidu nad
Armencima, rekavši da su Armenci svoju vjeru u prošlom stoljeću često svjedočili u
vrlo tragičnim okolnostima. Sveti Otac je za susret rekao da je riječ o znaku zajedničke
nade za postizanjem punog jedinstva kršćana, a podjela među kršćanima je protivna
Božjoj volji, te je pozvao na zacjeljivanje rana podjela i jedinstvo kršćana. Nakon
Prvoga svjetskog rata dogodio se u Turskoj genocid nad Armencima, a u kojemu je, kako
navode povjesničari, bilo oko milijun i pol žrtava. (01. prosinca 2006. – RV) Apel
za mir u Svetoj zemlji bio je jedan od istaknutijih dijelova propovijedi pape Benedikta
XVI. tijekom Svete Mise u svetištu u Efezu, 29. studenog. Upućen iz toga marijanskog
svetišta, „srca“ dijaloga i mira, pobudio je potpuno slaganje jednoga od protagonista
crkvenoga života na Kristovim mjestima – latinskoga jeruzalemskoga patrijarha Michela
Sabbaha. Unatoč svim suprotstavljanjima, upravo je to značenje ovoga putovanja: mi
smo za dijalog – kazao je patrijarh u razgovoru za našu radio postaju. Želimo govoriti
ljudskoj osobi, tkogod ona bila – musliman, druge religije, druge kulture, i unatoč
svim teškoćama. U tome vidim odlučnost i volju Svetoga Oca biti poput Isusa, otvoren
svima – primijetio je patrijarh Michel Sabbah. Otac Adriano Franchini, rektor
svetišta Majke Marije, o kojemu pastoralnu skrb vode franjevci kapucini, osvrnuo se
pak na odjeke o Papinu putovanju u tisku i u turskome narodu, te kazao kako su oni
sada puno otvoreniji, između ostaloga i zbog toga što je Sveti Otac jedna od najuglednijih,
a istovremeno i jedna od milijuna osoba koje pohode ovo maleno svetište, Marijinu
kuću, u kojoj se svi osjećaju kao u vlastitome domu – i muslimani, i kršćani, i hindusi,
pa i ateisti, dolaze iz cijeloga svijeta. Mi nismo vlasnici svetišta, samo smo gosti,
a sve je državno; tu smo kako bismo očuvali svetost ovoga mjesta, jer bi se, nažalost,
ono lako moglo pretvoriti u muzej i turističku atrakciju. To nije tako za kršćane,
a naravno, ni za muslimane, koji nam često daju primjer: doista dolaze kako bi molili,
i jako poštuju i vole Gospu – primijetio je o. Franchini. Govoreći u razgovoru
za našu radio postaju o posebnome štovanju Gospe od strane muslimana, koji ju štuju
kao „jedinu ženu koju đavao nije dotaknuo“, mariolog otac Stefano De Fiores primijetio
je kako muslimani s jedne strane imaju puno teškoća u prihvaćanju lika Isusa Krista,
pravoga Boga i čovjeka, jer po njihovu mišljenju, Bog se ne može utjeloviti. Međutim,
za Mariju nemaju teškoća, jer Marija je stvorenje, službenica Gospodinova, te stoga
u njoj vide primjer islama, odnosno pouzdano prepuštanje Bogu – kazao je o. De Fiores.