Srdačni zagrljaj mira koji čini vidljivim toliko željeni ekumenski „most“ između Istoka i Zapada

(30. studenoga 2006. – RV) Srdačni zagrljaj mira koji čini vidljivim toliko željeni ekumenski „most“ između Istoka i Zapada: božanska liturgija koju je danas, u Crkvi svetoga Jurja u Istambulu, i u nazočnosti pape Benedikta XVI., slavio ekumenski patrijarh Bartolomej I., kroz riječi i geste istaknula je želju za jedinstvom koja obilježava sadašnji hod Katoličke, kao i Pravoslavne Crkve. Posebno je dirljiv bio trenutak kada je Papa na grčkome jeziku izmolio Oče naš, tijekom dugoga i sugestivnoga slavlja popraćenoga gregorijanskim pjevanjem bizantskoga obreda. U svojemu je govoru papa Benedikt XVI. kazao kako su podjele među kršćanima skandal za svijet, te je ponovno istaknuo obvezu Crkve u hodu prema punome zajedništvu, a koja je potvrđena, oko 12 sati i 30 minuta, potpisivanjem Zajedničke izjave.
Sveti je Otac u Ekumenski patrijarhat stigao danas oko devet sati po lokalnome vremenu, ali su vrata toga starog pravoslavnog patrijarhalnoga sjedišta otvorena još jučer popodne – 27 godina nakon pohoda Ivana Pavla II. – kako bi ono ponovno primilo rimskoga papu. Patrijarh Bartolomej I. otpratio je papu Benedikta XVI. u patrijarhalnu crkvu svetoga Jurja, gdje se Sveti Otac poklonio relikvijama svetoga Grgura Nazijanskoga i svetoga Ivana Zlatoustoga, koje je 2004. godine papa Wojtyła predao Ekumenskome patrijarhatu. Papa Benedikt XVI. s velikom je pozornošću pratio božansku liturgiju koju je predvodio ekumenski patrijarh Bartolomej I.; osjećala se, međutim, bol zbog nemogućnosti podijele istoga kruha i kaleža. Klanjamo se ponizno i s kajanjem pred našim Gospodinom Isusom Kristom, čiju smo tuniku, satkanu iz jednoga komada, mi podijelili – kazao je patrijarh Bartolomej I. Ali, vladala je i radost zbog zajedničkoga hoda u ljubavi koja svijetu pokazuje da smo Kristovi učenici; te velika radost i zahvalnost koju je Patrijarh izrazio zbog toga što je Papa došao kako bi pohodio sestrinsku Crkvu. Bratska je ljubav ta koja Petrova nasljednika vodi u Crkvu koju je utemeljio brat Andrija, apostol kojega je Isus prvoga pozvao – kazao je Sveti Otac u svojemu govoru. I obveza jedinstva, koju su 1965. godine započeli Pavao VI. i Atenagora, koji su uklonili tragična izopćenja iz 1054. godine. Podjele među kršćanima skandal su za svijet i prepreka u propovijedanju Evanđelja – istaknuo je Papa. Uoči svoje muke i smrti, Gospodin se, okružen učenicima, snažno molio da budu jedno, kako bi svijet povjerovao. Samo će kroz bratsko zajedništvo među kršćanima i kroz uzajamnu ljubav, poruka Božje ljubavi prema svakome muškarcu i ženi postati vjerodostojna. Evangelizatorsko poslanje – kazao je nadalje Sveti Otac – danas je još žurnije, budući da i kršćanske zemlje poput Europe gube svoje korijene, ako ih čak i ne odbijaju. Na putu prema jedinstvu s pravoslavnima, posebno se nalazi opća služba nasljednika Petra, apostola koji je – unatoč svojoj osobnoj krhkosti – bio pozvan biti stijena na kojoj će biti sagrađena Crkva. Ivan Pavao II. govorio je o milosrđu koje obilježava Petrovo služenje jedinstvu, a to je milosrđe sâm Petar prvi iskusio. Na tom je temelju Ivan Pavao II. pozvao na bratski dijalog s ciljem utvrđivanja načinâ na koje bi se Petrova služba mogla danas vršiti, poštujući njezinu narav i bit, kako bi se ostvarila služba ljubavi koju će priznati i jedni i drugi. Moja je želja danas podsjetiti i ponovno uputiti taj poziv – kazao je Sveti Otac. Svetome je Andriji Gospodin dao još jednu dužnost - da omogući plodonosan susret između kršćanske poruke i grčke kulture – objasnio je nadalje Papa te dodao - Različite uloge, dakle, ali samo jedno poslanje: ljubiti sve do kraja. I sveti Petar, kao i sveti Andrija podnijeli su mučeništvo na križu. To okuplja brojne kršćane pod Kristovim križem i obvezuje Crkvu da nastavi svoje hodočašće usred progonâ svijeta i Božje utjehe – istaknuo je Papa. I tek svršeno stoljeće imalo je hrabre svjedoke vjere, kako na Istoku tako i na Zapadu. I danas ima mnogo takvih svjedoka na raznim stranama svijeta. Spominjemo ih se u svojoj molitvi, te im na sve moguće načine pružamo potporu, dok od svih vođâ uporno tražimo poštivanje vjerske slobode kao temeljnoga ljudskog prava – kazao je Sveti Otac u Patrijarhalnoj crkvi svetoga Jurja u Istambulu. Po svršetku božanske liturgije, Papa i ekumenski Patrijarh, s balkona su na latinskome i grčkome jeziku blagoslovili nazočne vjernike, a potom je održana svečanost potpisivanja Zajedničke izjave, u kojoj papa Benedikt XVI. i patrijarh Bartolomej I. izražavaju radost osjećaja bratstva, te obnavljaju obvezu punoga zajedništva.
Nakon zagrljaja pape Pavla VI. i ekumenskoga patrijarha Atenagore, 1964. godine, još je jedan prizor ekumenske sloge ušao u povijest katoličkoga, i pravoslavnoga svijeta. Mislim da je to doista velik događaj – kazao je u razgovoru za našu radio postaju prof. Andrea Riccardi, utemeljitelj Zajednice svetoga Egidija, te istaknuvši prizor koji se mogao vidjeti kada su papa Benedikt XVI. i patrijarh Bartolomej I. zajedno pozdravili nazočne, napomenuo kako je tu riječ o Fanaru, mjestu na kojemu je oduvijek živjela grčka zajednica. Vidjeti stoga rimskoga Papu kako zajedno s ekumenskim Patrijarhom blagoslivlja okupljeni narod, doista je veliki znak nade, jer se zajedno gleda u budućnost – primijetio je prof. Riccardi te dodao kako se Sveti Otac, osim sigurnim korakom teologa, kreće i poniznošću čovjeka vjere.
Osvrnuvši se na povijesnu važnost današnjega susreta, msgr. Dimitri Salachas, savjetnik u Papinskome vijeću za promicanje jedinstva kršćana, i član Mješovitoga povjerenstva za dijalog između katolika i pravoslavnih, istaknuo je kako je Sveti Otac od samoga početka papinstva jasno kazao kako je ekumenizam, odnosno traženje jedinstva, jedno od prioriteta njegove službe. Danas je Sveti Otac ponovno potvrdio taj prioritet, a potvrdio ga je i ekumenski Patrijarh. Obojica poznaju teškoće, ali ono što smo danas vidjeli bilo je i liturgijsko svjedočanstvo. Unatoč teškoćama, bio je to proročki susret, jer smo mogli predokusiti ono za što se nadamo da će nam Gospodin podariti milost, odnosno puno zajedništvo – kazao je msgr. Salachas.
„Papa je osvojio srce Turske“, naslov je koji se danas mogao pročitati na najtiražnijem turskom dnevniku 'Pošta'. Važan je bio i odjek na rečenicu „Volim Turke“, koju je papa Benedikt XVI. izgovorio jučer u Efezu, citirajući Ivana XXIII. Osvrnuvši se u razgovoru za našu radio postaju na to, kao i na međureligijsko obilježje Papina pohoda, biskup Luigi Padovese, apostolski vikar u Anatoliji, kazao je kako se primjećuje da se držanje promijenilo, i to iz više razloga. Pritom je spomenuo, prije svega, susrete na političkoj razini, koji su na određeni način s hladnoga, držanje promijenili u pozitivnije; a potom i zbog onoga što je Sveti Otac rekao o turskome narodu, priznajući njihovo dostojanstvo, laičnost, odnosno one vrednote koje Turska doista posjeduje – kazao je biskup Padovese.
(30. studenoga 2006. – RV) Drugog dana apostolskog putovanja u Tursku papa Benedikt XVI. navečer je posjetio Istanbul, gdje se susreo s počasnim poglavarom svjetskog pravoslavlja patrijarhom Bartolomejem I. s kojim je zajedno molio u Crkvi sv. Jurja u sjedištu Patrijarhata. Velika mi je radost biti među vama, braćo u Kristu, u ovoj prvostolnoj crkvi, dok zajedno molimo Gospodina i spominjemo se važnih događaja koji su poduprli naš rad na punom jedinstvu katolika i pravoslavnih, rekao je Papa u sjedištu Carigradskoga ekumenskog patrijarhata. Želim, prije svega, podsjetiti na hrabru odluku da se zaliječe rane nastale raskolom i odbace anateme iz 1054. godine, rekao je Benedikt XVI. Učinjeno je to zajedničkom izjavom pape Pavla VI. i patrijarha Atenagore, koja je, kako je rekao Sveti Otac, pisana u duhu ponovno otkrivene ljubavi, a istodobno je pročitana u Bazilici sv. Petra u Rimu i u ovoj patrijarhalnoj prvostolnici. Znaci te ljubavi očiti su u brojnim izjavama u kojima se dvije Crkve obvezuje na zajedničku zauzetost i mnogim veoma znakovitim gestama, dodao je Papa. Podsjetio je pritom kako su i Pavao VI. i Ivan Pavao II. toplo primljeni kao posjetitelji u Crkvi sv. Jurja te se patrijarhu Atenagori odnosno Demetriju I. pridružili u jačanju poticaja prema uzajamnom razumijevanju i traženju punog jedinstva. Radostan sam, uz to, što sam u ovoj zemlji koja je tako usko vezana uz kršćansku vjeru, gdje su u davna vremena nikle mnoge Crkve. Mnoštvo je mučenika, teologa, pastira, monaha i svetih muževa i žena poteklo iz krila ove Crkve tijekom njezine stoljetne povijesti, rekao je Papa. Podsjetio je također na, kako je rekao, znamenite svece i pastire koji su bdjeli nad carigradskim sjedištem, poput svetog Grgura Nazijanskog i svetog Ivana Krizostoma, koje i Zapad časti kao naučitelje Crkve. U ovom dijelu svijeta, podsjetio je također Papa, održano je sedam ekumenskih koncila čiju vjerodostojnost za vjeru i crkvenu disciplinu priznaju i pravoslavni i katolici. Oni predstavljaju stalne zaglavne kamene i miljokaze na putu prema punom jedinstvu, rekao je Papa, zaželjevši da ovaj susret "osnaži našu uzajamnu ljubav i obnovi zajedničko nastojanje ustrajati na putu koji vodi pomirenju i miru Crkva", rekao je Benedikt XVI.