(22. studenoga 2006. – RV) Nepal očekuje svjetliju budućnost, naime jučer je između
vlade i pobunjenika potpisan mirovni sporazum kojim se okončava iscrpljujući gotovo
desetogodišnji građanski rat, koji je odnio više od 13 tisuća života. Novi politički
život maloga himalajskog kraljevstva započinje prije sedam mjeseci kada su koalicijske
stranke, sada na vlasti, zajedno s pobunjenicima primorale kralja na čisto formalnu
ulogu. Cijela međunarodna zajednica izrazila je zadovoljstvo zbog potpisivanja mirovnoga
sporazuma. Prema sporazumu pobunjenici će biti zastupljeni u Parlamentu, a nakon odlaganja
oružja i povlačenja u vojarne, i u Vladi. Nije jasno kakva budućnost očekuje kralja.
Vjerojatno će iduće godine biti zakazani izbori za ustavotvornu skupštinu koja će
odlučiti novo političko ustrojstvo Nepala. Stanovništvo je s oduševljenjem pozdravilo
sporazum, a današnji je dan u Kathmanduu, glavnome gradu, proglašen nacionalnim blagdanom.
Osvrnuvši se na važnost sporazuma u razgovoru za našu radio postaju, Aldo Daghetta,
glasnogovornik neprofitabilne udruge PANGEA, kazao je kako je u posljednjim godinama
ovo najbolja prigoda i stoga su nade da ugovor zaista bude stvaran veoma velike. Prvi
put je vođa pobunjenika izravno potpisao ugovor koji obvezuje pobunjenike na odlaganje
oružja i povlačenje u vojarne, te na demokratsko uređenje države – istaknuo je Daghetta.
(22. studenoga 2006. – RV) Ne dolazi u obzir. O tome nema govora – odgovoreno
je iz Ankare, glavnoga grada Turske, na ultimatum finskoga predsjedništva Europske
unije za otvaranje turskih morskih i zračnih luka proizvodima grčkoga dijela Cipra.
Nakon nedavnoga izvješća Bruxellesa u kojemu se govori o turskome kašnjenju u reformama
za približavanje Europskoj uniji, sada je još vjerojatnije zamrzavanje pristupnoga
procesa. Govoreći o ultimatumu Europske unije u razgovoru za naš Radio, Andrea Bonanni,
novinar talijanskoga dnevnika „La Repubblica“, kazao je kako se ultimatum odnosi na
ono što je Turska davno trebala učiniti, a sada se izričito traži da do 6. prosinca
otvori granice za ciparske proizvode. Ako to ne učini, očito je da će Europa zamrznuti
pregovore. Pitanje je koliko će zamrzavanje pregovora biti čvrsto, hoće li se to odnositi
samo na carinska i trgovinska pitanja, ili će se posve zamrznuti pregovarački proces?
Velika Britanija, a djelomično i Italija nastoje Turskoj ostaviti otvorena vrata,
ali Francuska, Austrija, Cipar i Grčka za potpuno su zamrzavanje pregovora. Odluku
će vjerojatno donijeti, na osnovi preporuke Povjerenstva, ministri vanjskih poslova
koji se sastaju nakon 6. prosinca – kazao je Bonanni i dodao kako finski Predsjednik
želi da o tome odluče šefovi država i vlada Europske unije, stoga pitanje nastoji
prepustiti ministrima vanjskih poslova.