(19. studenoga 2006. – RV) Posebne mjere u korist iračkih kršćana i drugih
vjerskih manjina zatražio je biskup Thomas Wenski, predsjednik Odbora za međunarodnu
politiku, ističući naglo pogoršanje životnih uvjeta kršćanske zajednice u Iraku. Situacija
– stoji u pismu upućenom državnoj tajnici Condoleezzi Rice – pobuđuje veliku zabrinutost
i sve veću strepnju. Neprestani i namjerni napadi na kršćane zlokoban su znak kolapsa
javnoga reda i međuvjerskoga poštivanja u iračkome društvu. Ranjivost kršćana i drugih
vjerskih zajednica činjenica je dramatičnoga pomanjkanja sigurnosti u cijelome Iraku.
Kako bi se poboljšalo stanje kršćana, koji čine 4% od ukupnoga iračkog stanovništva,
biskup predlaže osnivanje nove upravne jedinice oko grada Ninive, gdje su kršćani
polovica stanovništva. Povezivanje te pokrajine sa središnjom vladom u Bagdadu moglo
bi – prema biskupovu mišljenju – zajamčiti veću sigurnost. Osim toga, biskup zahtijeva
veću suradnju između američke uprave i kurdskih vlasti kako bi se kršćanima koji žive
na sjeveru zemlje zajamčila veća sigurnost. U Iraku je prije rata živjelo oko milijun
i 200 tisuća kršćana, sada ih je ostalo oko 600 tisuća. Prema podacima Ujedinjenih
naroda, 40% iračkih izbjeglica su kršćani. U Kini je 26. listopada uhićen
jedan korejski protestantski pastor koji živi u Sjedinjenim Državama, zajedno s 35
kršćana koji su se okupili kako bi proučavali Bibliju – objavila je China Aid Association,
američka nevladina udruga koja se zalaže za vjersku slobodu u Kini. Nakon upada na
mjesto susreta, redarstvene snage su zaplijenile Biblije i drugi kršćanski materijal,
a uhićene odvele na nepoznato mjesto. Zahtjev za suočavanjem, na nacionalnoj
razini, poslovnih ljudi, nevladinih organizacija i vjerskih vođa u Mindanau na
Filipinima, u svrhu pronalaženja uzora koji bi omogućili ponovno pokretanje mirovnih
pregovora između Vlade i pobunjenika Muslimanske oslobodilačke fronte – obveza je
koju su preuzeli članovi Biskupske konferencije i diplomatska zajednica na Filipinima,
tijekom više susreta sa 17 članova izaslanstva lokalne organizacije koja nastoji „nacionalizirati“
pitanje mira na južnome poluotoku te azijske zemlje. To je već treći put u posljednjih
mjesec dana da se vjerski vođe izjašnjavaju za nove mirovne pregovore. Razgovori između
pobunjenika i vlasti u Manili već su nekoliko mjeseci prekinuti, i to zbog zahtjeva
pobunjenika za upravljanjem s još tisuću hektara zemlje. Manila je taj zahtjev odbila
proglasivši ga neustavnim, i time izazvala prekid pregovora. Dati političarima
novoga naraštaja konkretne prijedloge kako bi se riješile velike krize koje stavljaju
u opasnost svjetsku ravnotežu – cilj je koji si postavlja više od 50 međunarodnih
stručnjaka, sudionika ovogodišnjega Svjetskog političkog foruma koji je posvećen novoj
svjetskoj političkoj strukturi. Forum je održan 27. i 28. listopada u talijanskome
gradiću Bosco Marengo, poznatome po tome što je u njemu 1504. godine rođen papa Pio
V.. Nužan je preustroj Ujedinjenih naroda, kao i obnova globalnih ustanova kako bi
se zajamčili mir i zaštita ljudskih prava i temeljnih vrednota – istaknuo je na skupu
bivši sovjetski predsjednik Mihail Gorbačov, upozoravajući na tu vrlo osjetljivu,
međunarodnu aktualnu temu. Francuski veleposlanik Stephan Hessel, istaknuo je pak
kako je nužno radikalno promisliti o međunarodnome tijelu koje će znati ići i dalje
od povijesne uloge Organizacije ujedinjenih naroda, a koja danas, kako se čini, ne
zna na odgovarajući način odgovoriti na izazove globalizacije i novoga međunarodnog
poretka. Sudionici su, osim toga, istaknuli kako je potrebno ponovno razmotriti politike
razvoja, uz poštovanje glavnih međunarodnih sporazuma, poput onoga iz Kyota. Rezultati
brojnih okruglih stolova bit će objavljeni u zaključnome dokumentu i upućeni u međunarodne
ustanove. (19. studenoga 2006. – RV) Na temelju postignutoga dogovora
s Ruskom Pravoslavnom Crkvom, Neokatekumenski put će pravoslavnim svećenicima održati
seminar o svome procesu evangelizacije. Odluka je donesena nakon susreta Kika Arguëlla,
Carmen Hernandez i oca Marija Pozza s metropolitom Smolenska i Kalinjingrada, Kirillom,
predsjednikom Odjela Ruske Pravoslavne Crkve za vanjske odnose. Prema izjavi Kika
Arguëlla, metropolitu je tijekom susreta predstavljen način evangelizacije u katoličkim
župama, koji bi mogao biti uveden u Rusku Pravoslavnu Crkvu. Metropolit Kirill i pravoslavno
izaslanstvo prihvatili su nas veoma srdačno, i već su bili upoznati s činjenicom kako
smo o našem posjetu obavijestili kardinala Waltera Kapera, predsjednika Papinskoga
vijeća za promicanje jedinstva kršćana. U našem susretu s metropolitom Kirillom, pojasnili
smo kako je Neokatekumenski put kršćanska inicijacija sposobna učiniti da čovjek ljubi
poput Krista raspetoga. Došli smo u Rusiju pokazati kako se današnjem čovjeku može
naviještati tu vrstu ljubavi. U Europi ljudi napuštaju vjeru, a društvo je sve više
prožeto individualizmom, kojemu je važno zadovoljiti vlastiti egoizam. U crkvama ostaje
malo ljudi. Stoga Bog priprema novu evangelizaciju, a Ruska je Crkva shvatila kako
je potreban drugačiji način poučavanja u vjeri. Rusija i Europa trebaju Krista, tu
ima više milijuna ljudi koji ga još ne poznaju – kazao je Kiko Arguëllo. U
svijetu ima 85 milijuna mladih bez posla, a više od 300 milijuna ih živi ispod
praga siromaštva – stoji u izvješću Međunarodnoga ureda za rad (ILO), objavljenom
30. listopada. Nezaposlenost mladih je od 1995. godine porasla za 14,8%. Unatoč gospodarskome
rastu, nesposobnost gospodarstva stvoriti dovoljan broj radnih mjesta poglavito pogađa
mlade. Najviše nezaposlenih ima na Bliskome istoku i Sjevernoj Africi. Razvijena gospodarstva
i Europska unija predstavljaju područja u kojima je u posljednjih deset godina zabilježen
porast zaposlenih. Dosta je problematično stanje mladih žena čije su prilike za rad
zbog kulturnih i obiteljskih obveza manje u odnosu na muškarce. U izvješću je istaknuto
kako nezaposlenost mladih nanosi veliki trošak društvu zbog nacrta potpore i prevencije
kako ne bi postali žrtve kriminaliteta i droge. Osim toga posebno zabrinjava rast
broja mladih, koji ne samo nemaju zaposlenje nego nemaju ni strukovne naobrazbe. Prema
Međunarodnom uredu za rad trebalo bi otvoriti 400 milijuna radnih mjesta kako bi mladi
mogli vrjednovati svoje radne sposobnosti. Osim toga, ističe se kako bi trebalo odjelotvoriti
politiku i ciljane nacrte za zapošljavanje najranjivijih vrsta.