Euharistijskim slavljem koje je u opatijskoj crkvi Navještenja Blažene Djevice Marije
predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić zaključen je 19. studenoga trodnevni
simpozij o crkvenoj povijesti Opatije. Susret je bio priređen u povodu trostruke obljetnice:
500. obljetnice od obnove sada župne crkve Sv. Jakova, 100. obljetnice od polaganja
kamena temeljca za crkvu Navještenja Marijina i 80 obljetnice utemeljenja opatijske
župe. U vremenu globalizacije, koje svi mi tako snažno osjećamo, jedno od presudnih
pitanja jest upravo očuvanje i njegovanje vlastitog te poštivanje i prihvaćanje tuđeg
identiteta. Nažalost, mnoge nevolje suvremenog svijeta proizlaze upravo iz nedovoljnog
poznavanja vlastitog identiteta i nepriznavanja ili pak gaženja tuđega. Zato je danas
osobito važno da čovjek propitkuje što su temelji njegova osobnog i društvenog identiteta
kako ne bi postao bezlična jedinka u svijetu koji se globalizira, istaknuo je u propovijedi
kardinal Bozanić. Kršćanstvo je, htjeli to neki priznati ili ne, umnogome oblikovalo
identitet hrvatskoga čovjeka, kao i cijelog europskoga kontinenta. Svjesni smo kao
vjernici koliko je taj identitet načet sekularizacijom i relativizmom te kako je jedini
način prevladavanja toga stanja oduševljenije življenje i svjedočenje vjere. Da bismo
to mogli, potrebno je prije svega dublje upoznati svoju vjeru. Osjeća se silna potreba
za novom evangelizacijom, za produbljenim otkrivanjem Kristove Radosne vijesti, rekao
je kardinal Bozanić. Pola smo stoljeća živjeli u sustavu koji se neprijateljski odnosio
prema vjeri prikazujući je uporno kao privatnu stvar svakog čovjeka. Nažalost, i danas
ima onih koji nama vjernicima s visoka ukazuju na to da je vjera privatna stvar koju
ne bi trebalo previše isticati i pokazivati u javnosti. Vjerska uvjerenja se prikazuju
kao nešto nazadno, pa čak i vrlo opasno što može poremetiti stabilnost i sigurnost
jednoga društva. Kršćanima se želi nametnuti osjećaj bojažljivosti pomiješan s prenaglašenom
diskrecijom i osobnom suzdržanošću. Nažalost, danas i vjernici znaju nasjesti i povjerovati
određenim pritiscima i zabludama. Očito se radi o velikom nesporazumu, ili pak o nečijim
ne baš dobrim namjerama, istaknuo je kardinal Bozanić, dodavši kako nema sumnje da
vjera ponajprije ima korijen u dubini čovjeka, koji u svom mišljenju i htijenju, u
svom srcu priznaje da pripada Bogu. Upravo danas kad je izložena raznim protivnim
vjetrovima, vjera mora biti duboko utemeljena. Međutim, vjeru se ne smije toliko individualizirati
da postane privatna stvar u tolikoj mjeri te je u javnosti učini gotovo nevidljivom.
Vjeri je potrebno i javno ispovijedanje, rekao je kardinal Bozanić.