Papa primio talijanskoga predsjednika

(20. studenoga 2006. – RV) Vjerska sloboda ne šteti interesima države – istaknuo je papa Benedikt XVI. primivši u audijenciju talijanskoga predsjednika Giorgia Napolitana, koji se, zajedno sa suprugom i pratnjom, poslije susreo i s državnim tajnikom kardinalom Tarcisiom Bertoneom. Sveti je Otac, između ostaloga, tražio jednaka prava za vjernike laike koji se zalažu za dobro društva, a potom su obojica sugovornika ponovno istaknula važnost suradnje između Crkve i države kako bi se promicalo cjelokupno dobro osobe. Sveti je Otac odmah na početku izrazio zahvalnost talijanskome narodu koji ga – kako je rekao – toplo i s oduševljenjem podupire od samoga početka njegova poslanja Petrova nasljednika. Neka talijanska nacija znade ići naprijed na putu istinskoga napretka, te dati svoj dragocjeni prinos međunarodnoj zajednici, promičući uvijek ljudske i kršćanske vrednote koje obogaćuju njezinu povijest, kulturu te pravnu i umjetničku baštinu, i koje su još uvijek u temelju života i zalaganja njezinih građana – kazao je Sveti Otac te napomenuo kako u tim naporima neće nedostajati dosljedni i velikodušni prinos Katoličke Crkve, i to kroz poučavanje njezinih biskupa koje će uskoro susresti tijekom njihova pohoda 'ad Limina'. Citirajući potom saborsku konstituciju „Gaudium et Spes“, Sveti je Otac istaknuo kako politička zajednica i Crkva, iako su neovisne jedna od druge i samostalne na vlastitome području, u službi su osobnoga i društvenoga poziva samih ljudskih bića. Crkva i država, iako su potpuno različite, obje su, prema vlastitome poslanju i s vlastitim ciljevima i sredstvima, pozvane služiti čovjeku, koji je u isto vrijeme primatelj i sudionik u spasenjskome poslanju Crkve, i građanin države. U čovjeku se ta dva društva susreću i surađuju kako bi bolje promicali njihovo cjelokupno dobro. Istaknuvši nadalje vjersku dimenziju osobe, Sveti je Otac napomenuo kako vjerska sloboda nije pravo samo pojedinca, nego i obitelji, vjerskih skupina i same Crkve. Stoga građanska vlast treba ostvariti odgovarajuće uvjete za razvoj vjerskoga života, a u interesu samoga društva. Sloboda koju zahtijeva Crkva i kršćani, ne šteti interesima države ili drugih društvenih skupina, i ne teži autoritativnoj nadmoći nad njima, nego je to više uvjet kako bi se ostvarila dragocjena služba koju Crkva daje Italiji i svakoj zemlji u kojoj je nazočna – kazao je Papa te dodao kako taj posebni prinos daju uglavnom vjernici laici koji se, djelujući potpuno odgovorno i koristeći se pravom sudjelovanja u javnome životu koje imaju jednako kao svi građani, zalažu s drugim članovima društva u izgradnji pravednoga društvenog poretka. Papa je pritom dodao da vjernici, kada se zalažu u suočavanju s velikim aktualnim izazovima, poput rata, terorizma, gladi, siromaštva, ali i zaštite ljudskoga života u svim njegovim razdobljima, ne djeluju u nekom svom posebnom interesu ili u ime načelâ koja mogu shvatiti samo oni koji ispovijedaju određenu vjeru. Oni to čine prema pravilima demokratskoga suživota, za dobro cijeloga društva, i u ime vrednota koje svaka osoba može podijeliti – primijetio je Sveti Otac.
Nakon susreta sa Svetim Ocem, predsjednik Napolitano se, zajedno s ministrom vanjskih poslova D'Alemom, i u nazočnosti državnoga tajnika kardinala Tarcisija Bertonea, susreo s članovima Diplomatskoga zbora akreditiranoga pri Svetoj Stolici. U svojemu je govoru kardinal Bertone istaknuo kako je i zalaganje diplomacije u službi duhovnoga poslanja onoga koji je po božanskome ovlaštenju zajednički Otac ne samo vjernika, nego sviju, jer svi su Božja stvorenja. Nije slučajnost da i onaj koji nije kršćanske vjere, u Papi vidi glasnogovornika najviših moralnih instancija, te sluša njegove pozive na poštivanje ljudskoga dostojanstva, promicanje mira, razvoja i iskrene suradnje među narodima, religijama i kulturama, a u svrhu bolje budućnosti ljudske obitelji – kazao je kardinal Bertone.
Tiskovni ured Svete Stolice, u posebnom je priopćenju napomenuo da je tijekom razgovora istaknuto kako će talijanski katolici, u poštivanju prava na vjersku slobodu i vlastitu samostalnost crkvene i građanske zajednice, kao i uzajamnu suradnju, i dalje davati svoj prinos u korist ljudskoga dostojanstva, zaštite života i obitelji, te za opće dobro društva. Ovi su susreti isto tako omogućili razmatranje različitih vidika međunarodnoga života, s posebnom pozornošću na osjetljivo stanje na Bliskome istoku, na izglede u postupku europske integracije, te na teške probleme afričkoga kontinenta – stoji između ostaloga u priopćenju Tiskovnoga ureda Svete Stolice.