Benedikt XVI. govorio danas drugoj skupini njemačkih biskupa u pohodu 'ad Limina'

(18. studenoga 2006. – RV) Ponovno istaknuti naviještaj kršćanske vjere današnjoj mladeži, prožetoj sekulariziranom kulturom i često nesposobnoj za stvaranje čvrstih obitelji; Promicati crkvena djela usmjerena na „istinu vjere“, a ne u druge svrhe; poduprijeti ekumenizam obilježen ne toliko zajedničkim dokumentima, već zajedničkim i uvjerljivim svjedočenjem – glavne su točke o kojima je papa Benedikt XVI. govorio danas drugoj skupini njemačkih biskupa u pohodu 'ad Limina'.
Njemačko društvo, poput brojnih drugih na Zapadu, trpi zbog posljedica velike duhovne praznine, a prvi koji snose njegove posljedice – kako je primijetio Sveti Otac – jesu mladi, korisnici sekularizirane kulture koja je potpuno usmjerena na materijalne stvari. Svjetski dani mladeži pokazali su da mladi očekuju i da su raspoloživi za Boga i Evanđelje, stoga odgovor na to iščekivanje treba biti u više oblika. Djecu i mlade, primjerice, služenje kod oltara kao ministranti, može dovesti do prvoga kontakta s Riječju Božjom i s unutarnjim životom Crkve. I suradnja sa zborovima može pomoći mladima u odgoju za lijepo i dovesti ih do radosti zbog sudjelovanja na Misi – napomenuo je Sveti Otac i pritom pozvao biskupe i župnike da crkvenim pokretima iziđu u susret s puno ljubavi, jer u njima mladi i odrasli stječu iskustvo uzora života vjere kao mogućnosti za život danas. Ponovna evangelizacija mladeži usko je povezana s još jednom, papi Benediktu XVI. vrlo dragom temom – brakom i obitelji. Dekristijanizirana mlada osoba je ona koja je izgubila, ili nije upoznala, onakav red braka kakav je određen Stvaranjem. Stoga, držeći da se može odrediti prema želji, a na temelju isprazne slobode, sam život mladih, kao i onaj društveni, nestalan je, te je u tom ozračju za mlade teško definitivno se vezati ili prihvatiti djecu i dati im trajan prostor za rast i sazrijevanje, a koji može biti samo obitelj utemeljena na braku – kazao je Papa te istaknuo kako i obratno, mladim parovima treba pomoći da si kažu to konačno 'da' koje nije u suprotnosti sa slobodom, nego predstavlja njegovu najveću mogućnost.
Velik dio govora Sveti je Otac posvetio ekumenizmu, te istaknuo kako svi pohvalni pothvati na putu prema punome jedinstvu svih kršćana, u zajedničkoj molitvi i razmišljanju o Svetome pismu pronalaze plodno tlo na kojemu zajedništvo može rasti i sazrijevati. Ekumensko se zalaganje ne može izraziti zajedničkim dokumentima, nego ono postaje vidljivo i djelotvorno tamo gdje kršćani različitih Crkvi i crkvenih zajednica, u društvenome kontekstu koji je sve više tuđ religiji, zajedno i na uvjerljiv način ispovijedaju vrednote prenesene kršćanskom vjerom, te ih snažno ističu u svojemu političkome i društvenome djelovanju – napomenuo je Sveti Otac. Papa se između ostaloga opširno osvrnuo i na crkvena karitativna djela, primijetivši kako Crkvu, kako bi bila vjerna Gospodinu, te stoga i samoj sebi, treba stalno obnavljati. U trenutku kada svaka crkva planira svoje pastoralno djelovanje, odgovorni se trebaju upitati jesu li ta djela bitna, i posebice, odgovaraju li nacrti na kriterij istine vjere, na transparentnu dužnu ljubav, prema stilu svetoga Pavla. Važno je paziti da ne padnu u političku podređenost, nego da služe jedino svojoj zadaći pravednosti i ljubavi – upozorio je Sveti Otac te napomenuo neka laici pronađu – od društva do medija, od kateheze do socijalnih službi – svoje prvo područje za apostolat koji je – prema Papinim riječima – žurno potreban.